Subota, 14. Prosinac 2019.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine zaprimila je 15. siječnja 2018. godine u poslijepodnevnim satima dopunsku informaciju poduzeća Amicus farma d.o.o. Sarajevo u kojoj navodi kako s tržišta Bosne i Hercegovine povlači tri proizvoda „Celia“, proizvođača Lactalis, Creon, Francuska. Ovi proizvode ne nalaze se na dostupnim distribucijskim listama koje sadrže sporne lotove u kojima je utvrđena prisutnost bakterije Salmonella. Radi se o sljedećim proizvodima:

  • Celia Digest 0-12 mj., 400g
  • Serija: 16C0010821
  • Rok trajanja: 4/2018
  • Celia Expert 1, 400g
  • Serija: 16C0010425
  • Rok trajanja: 1/2018
  • Celia Prema, 400g
  • Serija: 16C0010750
  • Rok trajanja: 4/2018

Obrazloženo je kako se ove mjere poduzimaju na temelju odluke proizvođača Lactalis, Francuska da sa tržišta povuče sve proizvode "Celia" proizvedene u tvornici u Creonu, Francuska.

Podsjećamo da je Amicus Farma d.o.o 12. prosinca 2017. godine obavijestila Agenciju za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine da „nijedna sporna serija dječje hrane Celia nije uvezena u Bosnu i Hercegovinu".

Agencija je sve raspoložive informacije dostavila na dalje postupanje mjerodavnim inspekcijskim tijelima entiteta i Brčko distrikta BiH.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine putem Sustava za brzo uzbunjivanje za hranu i hranu za životinje (EU RASFF) dosad nije obaviještena da su na tržište Bosne i Hercegovine isporučeni proizvodi (mliječne bebi formule i proizvodi za ishranu beba) koje je Lactalis Nutrition Santé, Creon, Francuska, u posljednjih mjesec dana povukao s tržišta više zemalja zbog utvrđene prisutnosti bakterije Salmonella.

Također, Bosna i Hercegovina se ne nalazi na dostupnim distribucijskim listama Francuske državne agencije za zaštitu potrošača (DGC CRF) na kojima su zemlje za koje je utvrđen izvoz spornih proizvoda.

Obzirom da je sporna hrana namijenjena najosjetljivijoj populaciji, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je, odmah po saznanju o povlačenju spornih lotova proizvoda Lactalisa, 11. prosinca 2017. godine dostavila mjerodavnim inspekcijskim tijelima entiteta i Brčko distrikta BiH raspoložive informacije o spornim lotovima proizvoda te zatražila provjeru eventualne prisutnosti istih na tržištu Bosne i Hercegovine.

Istovremeno je od poduzeća Lactalis BH d.o.o. Gradačac, člana Lactalis grupe, Agencija zatražila informaciju o eventualnoj distribuciji spornih lotova proizvoda na bosanskohercegovačko tržište. Lactalis BH d.o.o. Gradačac je 11. prosinca 2017. godine Agenciju obavijestio kako „ne uvozi niti distribuira ove proizvode na tržište Bosne i Hercegovine.“

Također, Agencija je od strane poduzeća Amicus Farma d.o.o. Sarajevo, kao nositelja odobrenja za paletu dječje hrane pod nazivom Celia, a koju proizvodi Laiterie de Craon, član grupacije Lactalis, 12. prosinca 2017. godine, obaviještena da nijedna sporna serija nije uvezena u Bosnu i Hercegovinu.

Agencija je 19. prosinca 2017. godine zaprimila INFOSAN alert obavijest po predmetu izbijanja epidemije salmoneloze (infekcija sa Salmonella Agona), povezane sa međunarodnom distribucijom formula za bebe francuskog proizvođača grupacije ''Lactalis Nutrition Sante'' (LNS), a Bosna i Hercegovina  se, prema informaciji dostavljenoj putem INFOSAN-a, nije nalazila na popisu zemalja u koje je došlo do distribucije spornih lotova proizvoda.

U posljednjem kvartalu 2017. godine na tržištu Bosne i Hercegovine su, akreditiranim laboratorijskim metodama, provedena ispitivanja meda kojima je obuhvaćeno određivanje hidroksimetilfurfurola-HMF, aktivnosti dijastaze, reduciranih šećera, saharoze, vode u medu, materija netopljivih u vodi, pepela, kiselosti i električne provodljivosti u medu.

Od 100 analiziranih uzoraka, po 45 uzoraka uzeto je na području Federacije BiH i Republike Srpske, a 10 na području Brčko distrikta BiH. Obuhvaćeno je ukupno 14 vrsta meda, a najčešće nepravilnosti utvrđene su za miješani med, med s komadima saća i med s dodacima.

Promatrano prema podrijetlu uzoraka, od 73 uzorka domaćeg meda nesukladnih je bilo 43 uzorka, a od 27 uzoraka iz uvoza nesukladnih je bilo 10.

Razlozi nesukladnosti su bili povećan sadržaj HMF-a, aktivnosti dijastaze, smanjen sadržaj reduciranih šećera, električna provodljivost, sadržaj saharoze, sadržaj mineralnih materija i sadržaj materija netopljivih u vodi.

Mjerodavna inspekcijska tijela raspolažu svim rezultatima fizičko-kemijskih analiza meda dobijenim kroz Monitoring kvalitete meda na tržištu BiH za 2017. godinu, što omogućuje poduzimanje odgovarajućih mjera u cilju zaštite interesa potrošača u Bosni i Hercegovini.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, na temelju detaljne analize rezultata utvrđenih Monitoringom kvalitete meda na tržištu BiH za 2017. godinu, provodi dodatne konzultacije s mjerodavnim tijelima i stručnjacima iz ovog područja kako bi se utvrdilo jesu li rezultati ovog monitoringa posljedica patvorenja i/ili nepravilnog postupanja subjekata u poslovanju s hranom te kako bi se ove nepravilnosti u predstojećem razdoblju značajno smanjile.

Oko 98% uzoraka hrane analiziranih u okviru Programa kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog podrijetla u Bosni i Hercegovini za 2017. godinu ne sadrži ostatke pesticida ili ih sadrži u tragovima koji su u dopuštenim granicama.

Procjenom rizika utvrđeno je da je malo vjerojatno da dugotrajna i kratkotrajna izloženost utvrđenim koncentracijama pesticida predstavlja rizik za javno zdravlje te se rizik od izloženosti potrošača ostacima pesticida putem ispitivanih proizvoda može smatrati niskim.

U okviru Programa kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog podrijetla u Bosni i Hercegovini koji je proveden u tri faze tijekom 2017. godine uzeto je 105 uzoraka voća, 70 uzoraka povrća i 20 uzoraka ostalih kategorija hrane (voćne kaše za djecu na bazi povrća, pšenica u zrnu/brašno pšenično i kultivirane gljive). Obuhvaćeno je ukupno 20 vrsta proizvoda među kojima su i pet ključnih izvoznih proizvoda biljnog podrijetla iz Bosne i Hercegovine (kruška, jabuka, šljiva, kornišon, malina).

Od ukupno 195 analiziranih uzoraka, četiri su sadržavala ostatke pesticida u koncentraciji iznad propisane najveće dopuštene količine (Maximum Residue level, MRL), što ukupno čini 2,05%, a radi se o dva uzorka uvoznog stolnog grožđa, te po jednom uzorku domaćih kultiviranih gljiva i domaće šljive.

Kada je u pitanju podrijetlo uzoraka, 109 ili 56% analiziranih uzoraka je iz Bosne i Hercegovine, dok je 86 ili 44% analiziranih uzoraka iz uvoza.

Ne računajući uzorke koji su sadržavali ostatke pesticida u koncentraciji iznad propisane MRL vrijednosti, kod 60 uzoraka su pronađeni ostaci ispod MRL vrijednosti (u dopuštenim granicama), a kod 131 uzorka nisu utvrđeni ostaci pesticida.

MRL ne predstavlja sigurnosnu granicu iznad koje je hrana opasna po zdravlje potrošača, jer su MRL vrijednosti postavljene višestruko niže od stvarnih koncentracija pesticida opasnih po zdravlje potrošača (sigurnosni faktori iznose najčešće 1:100). Ipak, svako prekoračenje MRL vrijednosti ukazuje na potrebu:

  • procjene rizika za potrošače tog proizvoda,
  • upozorenja proizvođaču da primjenjuje pesticid sukladno dobroj poljoprivrednoj praksoi, odnosno naputcima za primjenu pesticida,
  • preporuke inspekcijskim službama da pojačaju kontrolu proizvoda kod kojih je analizom utvrđeno prekoračenje MRL kao i proizvođača koji tim proizvodima opskrbljuju tržište.

Sve ove mjere su pravovremeno poduzete, a Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na 129. sjednici održanoj 11. siječnja 2018. godine usvojilo Izvješće o provedenom Programu kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog podrijetla u Bosni i Hercegovini za 2017. godinu.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na 129. sjednici održanoj 11. siječnja 2018. godine usvojilo Programa rada Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine za 2018. godinu.

Program rada Agencije za 2018. godinu koncipiran je kao nastavak aktivnosti iz prethodnog razdoblja s ciljem osiguranja visoke razine zaštite zdravlja i interesa potrošača u Bosni i Hercegovini, te omogućavanja neometanog funkcioniranja trgovine hranom.

Kako bi se unaprijedio sustav sigurnost hrane, što je Programom rada definirano kao specifični cilj Agencije, u ovoj godini će, pored ostaloga, biti nastavljene aktivnosti Agencije na procjeni rizika u području sigurnosti hrane, koordiniranju izrade propisa usuglašenih sa zakonodavstvom EU kako bi se zaštitilo zdravlje i interesi potrošača i osigurao izvoz hrane i hrane za životinje te aktivnosti na provedbi propisa iz područja sigurnosti hrane.

DM drogerie markt d.o.o., Lužansko polje 40b, Ilidža, obavijestio je 9. siječnja 2018. godine Agenciju za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine da je iz prodaje povučen proizvod „Babylove eko kašica jagoda i malina s jabukom 190g, za djecu stariju od 4 mjeseca sa rokom trajanja 05.07.2019. godine“. Kao razlog povlačenja proizvoda proizvoda s tržišta navedeni su ostaci sredstva za čišćenje koje sadrži klor pronađeni u jednoj staklenci proizvoda.

Sve raspoložive informacije Agencija je po žurnoj proceduri dostavila na dalje postupanje inspekcijskim tijelima mjerodavnim za provođenje službenih kontrola koja su odgovorna za nadzor i potvrđivanje da su svi zahtjevi propisani propisima o hrani ispunjeni od strane subjekata u poslovanju s hranom u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije.

Ako subjekt u poslovanju s hranom zna ili opravdano sumnja da hrana koju je uvezao, proizveo, preradio, stavio na tržište ili distribuirao, ne udovoljava zahtjevima zdravstvene ispravnosti, dužan je, prema odredbama Zakona o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04), odmah spriječiti stavljanje hrane na tržište, odnosno u slučajevima kada proizvod nije više pod njegovom neposrednom kontrolom o tome odmah obavijestiti mjerodavna tijela. Ako je hrana već stigla do potrošača, subjekt u poslovanju s hranom mora učinkovito i točno obavijestiti potrošače o razlozima za njezino povlačenje, i ako je potrebno, od potrošača tražiti povrat hrane kojom su već opskrbljeni, kada ostale mjere nisu dovoljne za postizanje visoke razine zaštite zdravlja.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je posredstvom Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF) obaviještena da je u Bosnu i Hercegovinu isporučen topljivi sir proizvođača Pomurske mlekarne d.d., Industrijska ulica 10, 10000 Murska Sobota, Slovenija koji sadrži nedeklarirani konzervans lizozim (E1105) koji se proizvodi iz bjelanca jajeta te može izazvati alergijske reakcije ili intolerancije kod osoba alergičnih na jaja. Radi se o sljedeća dva proizvoda:

1. Naziv proizvoda: Weekend cheese

   Naziv brenda: Pomurske mlekarne

   Pakiranje: u obliku kobasice ili rezano na komade

   Temperatura: Rashlađeno

   Težina: 2.0 kg

 

2. Naziv proizvoda: Prleski sir

   Naziv brenda: Pomurske mlekarne

   Pakiranje: u obliku kobasice od 1 kg ili 240 gr

   Temperatura: Rashlađeno

   Težina: 1.0 kg

Obavijest se odnosi na sve lotove navedenih proizvoda s valjanim rokom uporabe.

Proizvodi nisu u skladu s odredbama Zakona o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04) i Pravilnika o pružanju obavijesti potrošačima o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 68/13) kojim je obvezno navođenje na deklaraciji svakog sastojka ili pomoćnog tehnološkog sredstva u proizvodnji koje može izazvati alergijske reakcije ili intolerancije, a koje se koristi u proizvodnji ili preradi hrane i prisutno je u gotovom proizvodu, čak i u promijenjenom obliku.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je sve raspoložive informacije dostavila na dalje postupanje mjerodavnim inspekcijskim tijelima u Bosni i Hercegovini sa zahtjevom da provedu inspekcijski nadzor, utvrde sljedivost te dostave povratne informacije.

Prema povratnim informacijama Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske i Federalne uprave za inspekcijske poslove Federacije BiH dostavljenim Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, keks podrijetlom iz Bosne i Hercegovine koji je odbijen s granice Republike Hrvatske zbog utvrđenoga prekoračenja indikativnog limita za akrilamid nije stavljen na tržište Bosne i Hercegovine.

Ukupna količina proizvoda koji su odbijeni s granice Republike Hrvatske zbog utvrđene prisutnosti akrilamida, a za čije je utvrđivanje sljedivosti bila nadležna inspekcija za hranu Republike Srpske, neškodljivo je uništena u nazočnosti mjerodavnog inspektora za hranu.

Kada je riječ o proizvodima čiju je sljedivost, na zahtjev i preporuku Agencije, utvrđivala Federalna uprava za inspekcijske poslove, ukupna količina ovih proizvoda je u skladištu subjekta u poslovanju sa hranom, odnosno nije dostupna na tržištu krajnjim potrošačima te će biti neškodljivo uništena.

U vrijeme odbijanja s granice, u Hrvatskoj, kao ni u Bosni i Hercegovini, zakonodavstvom nisu bile propisane najveće dopuštene količine akrilamida u ovim proizvodima te su se mjerodavna tijela Republike Hrvatske pozvala na Preporuku Komisije o ispitivanju razina akrilamida u hrani (2013/647/EU) kojom su utvrđene indikativne vrijednosti akrilamida koje ne čine sigurnosni prag nego upućuju na potrebu za ispitivanjem.

Sukladno ovoj Preporuci, države članice EU trebaju uz aktivno sudjelovanje subjekata u poslovanju s hranom provesti dodatna ispitivanja metoda proizvodnje i prerade kojima se služe proizvođači hrane u slučajevima kada razina akrilamida u hrani, ispitana tijekom praćenja provedenog u skladu s Preporukom 2010/307/EU, prelazi indikativnu vrijednost za akrilamid utvrđenu za dotičnu kategoriju hrane.

Podsjećamo, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine primila je posredstvom Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF) četiri obavijesti o odbijanju keksa podrijetlom iz Bosne i Hercegovine s granice Republike Hrvatske zbog utvrđenoga prekoračenja indikativnog limita za akrilamid u keksima. Sve informacije Agencija je po žurnoj proceduri dostavila na dalje postupanje mjerodavnim inspekcijskim tijelima entiteta i Brčko distrikta BiH i zatražila da se provede kontrola kod proizvođača/izvoznika, utvrdi sljedivost proizvoda te dostave rezultati inspekcijske kontrole.

Agencija je, također, pripremila i dostavila mjerodavnim inspekcijskim tijelima odgovarajuće preporuke za postupanje i procjenu rizika te u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine organizirala sastanak na kojem je dala preporuke subjektima u poslovanju s hranom koji se bave proizvodnjom konditorskih proizvoda i proizvoda pekarstva s ciljem smanjivanja akrilamida u hrani na najmanju moguću mjeru.

 

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je, u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, 1. prosinca 2017. godine u Sarajevu održala sastanak s predstavnicima subjekata u poslovanju s hranom koji se bave proizvodnjom konditorskih proizvoda i proizvoda pekarstva u Bosni i Hercegovini na koji su pozvani i predstavnici nadležnih inspekcijskih tijela entiteta i Brčko distrikta BiH.

Cilj sastanka bio je upoznati subjekte u poslovanju s hranom s trenutačnim stanjem u pogledu utvrđenog prisutnosti akrilamida u keksu podrijetlom iz Bosne i Hercegovine te davanje preporuka za smanjenje prisustva akrilamida u ovim proizvodima na najmanju moguću mjeru.

Sudionici sastanka usuglasili su se, pored ostaloga, da Agencija za sigurnost hrane BiH, u suradnji s nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta BiH pokrene proceduru izrade pravilnika kojim bi se u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine preuzela Uredba Komisije (EU) 2017/2158 оd 20. studenog 2017. o uspostavi mjera za ublažavanje učinaka i razina referentnih vrijednosti radi smanjenja prisutnosti akrilamida u hrani koja će se na području EU primjenjivati od 11. travnja 2018. godine.

akrilamid 2

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je u posljednjih mjesec dana posredstvom EU RASFF-a primila više obavijesti o odbijanju keksa podrijetlom iz Bosne i Hercegovine s granice Republike Hrvatske zbog identificiranoga prekoračenja indikativnog limita za akrilamid u keksima. U vrijeme odbijanja s granice u Bosni i Hercegovini, kao ni u Hrvatskoj, zakonodavstvom nisu bile propisane najveće dopuštene količine akrilamida u ovim proizvodima te su se nadležni organi Hrvatske pozivali na Preporuku Komisije o ispitivanju razina akrilamida u hrani (2013/647/EU).

U skladu s važećim propisima i procedurama, Agencija je sve raspoložive informacije o akrilamidu u navedenim proizvodima dostavila na dalje postupanje mjerodavnim inspekcijskim tijelima entiteta i Brčko distrikta BiH od kojih je zatražena provedba kontrole kod proizvođača te utvrđivanje sljedivosti proizvoda.

U ljudskoj prehrani akrilamid je prisutan od trenutka kada se počela koristiti termička obrada hrane. Međutim, tek 2002. godine, skupina švedskih znanstvenika je otkrila njegovu prisutnost u hrani.

Većina studija je potvrdila da glavnina akrilamida u hrani nastaje Maillardovom reakcijom koja se odvija između karbonila (reduciranih šećera, najčešće glukoze) i aminokiseline asparagin za vrijeme određenih termičkih obrada hrane (prženje, pečenje) i to na temperaturama iznad 120°C (Vasić – Rački i sur., 2010). Povoljni uvjeti su, dakle, visoka temperatura i niska vlažnost, a reakcija se prvenstveno odvija na površini zagrijavane namirnice. Dakle može se reći da što je pržena namirnica tamnije boje (zagoreni tost, tamniji čips), veća je koncentracija akrilamida (Bala, 2012). Važno je istaknuti da je akrilamid prirodni nusproizvod prethodno navedenih reakcija pri visokim temperaturama. Dakle, njegova prisutnost u hrani nije rezultat kontaminacije iz okoline.

Znanstveni odbor za kontaminante u prehrambenom lancu (CONTAM) Europske agencije za sigurnost hrane donio je 2015. godine mišljenje o akrilamidu u hrani. EFSA je na temelju studija na životinjama potvrdila zaključke prethodnih procjena prema kojima prisutnost akrilamida u hrani može povećati rizik od razvoja raka kod potrošača u svim dobnim skupinama.

Akrilamid u hrani – rizici i preporuke

Utorak, 28 Studeni 2017 14:24

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine organizira sastanak na temu „Akrilamid u hrani – rizici i preporuke“ koji će biti održan u petak, 1. prosinca 2017. godine u Sarajevu. Povod sastanku su EU RASFF obavijesti o odbijanju keksa podrijetlom iz Bosne i Hercegovine s granice Republike Hrvatske zbog identificiranoga prekoračenja indikativnoga limita za akrilamid u keksima. Sastanak je namijenjen subjektima u poslovanju s hranom koji se bave proizvodnjom konditorskih proizvoda i proizvoda pekarstva, a pozvani su i predstavnici mjerodavnih tijela Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta BiH.

Predstavnici Agencije će na sastanku predstaviti relevantne informacije o opasnosti po zdravlje potrošača uslijed izloženosti akrilamidu i potencijalnim rizicima, Preporuku Komisije 2013/647/EU za ispitivanje razina akrilamida u hrani, te Uredbu Komisije (EU) 2017/2158 оd 20. studenoga 2017. o uspostavi mjera za ublažavanje učinaka i razina referentnih vrijednosti radi smanjenja prisutnosti akrilamida u hrani.

Također će biti predstavljen dokument „Kod postupanja za smanjivanje razine akrilamida u hrani, koji je donijela Komisija Codex Alimentarius - CAC/RCP 67-2009.

Akrilamid je organski spoj male molekulske mase i visoke topivosti u vodi koji nastaje iz tvari asparagin i šećera koji su prirodno prisutni u određenoj hrani pri njezinoj pripremi na temperaturama koje su u načelu više od 120 °C i uz mali udio vlage. Taj spoj uglavnom nastaje u pečenoj ili prženoj hrani bogatoj ugljikohidratima koja u sirovom stanju sadržava njegove prekursore, kao što su žitarice, krumpir i zrna kave. Znanstveni odbor za kontaminante u prehrambenom lancu (CONTAM) Europske agencije za sigurnost hrane donio je 2015. godine mišljenje o akrilamidu u hrani. EFSA je na temelju studija na životinjama potvrdila zaključke prethodnih procjena prema kojima prisutnost akrilamida u hrani može povećati rizik od razvoja raka kod potrošača u svim dobnim skupinama.

Na temelju sadašnjih razina izloženosti akrilamidu putem hrane utvrđenih na razini EU mogući štetni učinci akrilamida na živčani sustav, prenatalni i postnatalni razvoj i muško reproduktivno zdravlje nisu se smatrali zabrinjavajućima. Sadašnje razine izloženosti akrilamidu svih dobnih skupina putem hrane zabrinjavajuće su zbog njegovih kancerogenih učinaka.

Razine akrilamida mogu se smanjiti pristupom u kojem se ublažavaju učinci, kao što je provedba dobre higijenske prakse i primjena postupaka koji se temelje na načelima analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP).

Kalendar priopćenja

« December 2019 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

prijava korupcije

 izvoz RF lat

propisi

ZOP ZOGP GTS

bez GMO bs

obr lat

priznate vode

konsultacije

GMO registar

baza exp l

Adresa:
Kneza Višeslava bb,
88 000 Mostar, 
Bosna i Hercegovina
Telefon:
Fax:
e-mail:
+387 36 336 950
+387 36 336 990
agencija@fsa.gov.ba