Petak, 23. Veljača 2018.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na 129. sjednici održanoj 11. siječnja 2018. godine usvojilo Programa rada Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine za 2018. godinu.

Program rada Agencije za 2018. godinu koncipiran je kao nastavak aktivnosti iz prethodnog razdoblja s ciljem osiguranja visoke razine zaštite zdravlja i interesa potrošača u Bosni i Hercegovini, te omogućavanja neometanog funkcioniranja trgovine hranom.

Kako bi se unaprijedio sustav sigurnost hrane, što je Programom rada definirano kao specifični cilj Agencije, u ovoj godini će, pored ostaloga, biti nastavljene aktivnosti Agencije na procjeni rizika u području sigurnosti hrane, koordiniranju izrade propisa usuglašenih sa zakonodavstvom EU kako bi se zaštitilo zdravlje i interesi potrošača i osigurao izvoz hrane i hrane za životinje te aktivnosti na provedbi propisa iz područja sigurnosti hrane.

DM drogerie markt d.o.o., Lužansko polje 40b, Ilidža, obavijestio je 9. siječnja 2018. godine Agenciju za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine da je iz prodaje povučen proizvod „Babylove eko kašica jagoda i malina s jabukom 190g, za djecu stariju od 4 mjeseca sa rokom trajanja 05.07.2019. godine“. Kao razlog povlačenja proizvoda proizvoda s tržišta navedeni su ostaci sredstva za čišćenje koje sadrži klor pronađeni u jednoj staklenci proizvoda.

Sve raspoložive informacije Agencija je po žurnoj proceduri dostavila na dalje postupanje inspekcijskim tijelima mjerodavnim za provođenje službenih kontrola koja su odgovorna za nadzor i potvrđivanje da su svi zahtjevi propisani propisima o hrani ispunjeni od strane subjekata u poslovanju s hranom u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije.

Ako subjekt u poslovanju s hranom zna ili opravdano sumnja da hrana koju je uvezao, proizveo, preradio, stavio na tržište ili distribuirao, ne udovoljava zahtjevima zdravstvene ispravnosti, dužan je, prema odredbama Zakona o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04), odmah spriječiti stavljanje hrane na tržište, odnosno u slučajevima kada proizvod nije više pod njegovom neposrednom kontrolom o tome odmah obavijestiti mjerodavna tijela. Ako je hrana već stigla do potrošača, subjekt u poslovanju s hranom mora učinkovito i točno obavijestiti potrošače o razlozima za njezino povlačenje, i ako je potrebno, od potrošača tražiti povrat hrane kojom su već opskrbljeni, kada ostale mjere nisu dovoljne za postizanje visoke razine zaštite zdravlja.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je posredstvom Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF) obaviještena da je u Bosnu i Hercegovinu isporučen topljivi sir proizvođača Pomurske mlekarne d.d., Industrijska ulica 10, 10000 Murska Sobota, Slovenija koji sadrži nedeklarirani konzervans lizozim (E1105) koji se proizvodi iz bjelanca jajeta te može izazvati alergijske reakcije ili intolerancije kod osoba alergičnih na jaja. Radi se o sljedeća dva proizvoda:

1. Naziv proizvoda: Weekend cheese

   Naziv brenda: Pomurske mlekarne

   Pakiranje: u obliku kobasice ili rezano na komade

   Temperatura: Rashlađeno

   Težina: 2.0 kg

 

2. Naziv proizvoda: Prleski sir

   Naziv brenda: Pomurske mlekarne

   Pakiranje: u obliku kobasice od 1 kg ili 240 gr

   Temperatura: Rashlađeno

   Težina: 1.0 kg

Obavijest se odnosi na sve lotove navedenih proizvoda s valjanim rokom uporabe.

Proizvodi nisu u skladu s odredbama Zakona o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04) i Pravilnika o pružanju obavijesti potrošačima o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 68/13) kojim je obvezno navođenje na deklaraciji svakog sastojka ili pomoćnog tehnološkog sredstva u proizvodnji koje može izazvati alergijske reakcije ili intolerancije, a koje se koristi u proizvodnji ili preradi hrane i prisutno je u gotovom proizvodu, čak i u promijenjenom obliku.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je sve raspoložive informacije dostavila na dalje postupanje mjerodavnim inspekcijskim tijelima u Bosni i Hercegovini sa zahtjevom da provedu inspekcijski nadzor, utvrde sljedivost te dostave povratne informacije.

Prema povratnim informacijama Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske i Federalne uprave za inspekcijske poslove Federacije BiH dostavljenim Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, keks podrijetlom iz Bosne i Hercegovine koji je odbijen s granice Republike Hrvatske zbog utvrđenoga prekoračenja indikativnog limita za akrilamid nije stavljen na tržište Bosne i Hercegovine.

Ukupna količina proizvoda koji su odbijeni s granice Republike Hrvatske zbog utvrđene prisutnosti akrilamida, a za čije je utvrđivanje sljedivosti bila nadležna inspekcija za hranu Republike Srpske, neškodljivo je uništena u nazočnosti mjerodavnog inspektora za hranu.

Kada je riječ o proizvodima čiju je sljedivost, na zahtjev i preporuku Agencije, utvrđivala Federalna uprava za inspekcijske poslove, ukupna količina ovih proizvoda je u skladištu subjekta u poslovanju sa hranom, odnosno nije dostupna na tržištu krajnjim potrošačima te će biti neškodljivo uništena.

U vrijeme odbijanja s granice, u Hrvatskoj, kao ni u Bosni i Hercegovini, zakonodavstvom nisu bile propisane najveće dopuštene količine akrilamida u ovim proizvodima te su se mjerodavna tijela Republike Hrvatske pozvala na Preporuku Komisije o ispitivanju razina akrilamida u hrani (2013/647/EU) kojom su utvrđene indikativne vrijednosti akrilamida koje ne čine sigurnosni prag nego upućuju na potrebu za ispitivanjem.

Sukladno ovoj Preporuci, države članice EU trebaju uz aktivno sudjelovanje subjekata u poslovanju s hranom provesti dodatna ispitivanja metoda proizvodnje i prerade kojima se služe proizvođači hrane u slučajevima kada razina akrilamida u hrani, ispitana tijekom praćenja provedenog u skladu s Preporukom 2010/307/EU, prelazi indikativnu vrijednost za akrilamid utvrđenu za dotičnu kategoriju hrane.

Podsjećamo, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine primila je posredstvom Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF) četiri obavijesti o odbijanju keksa podrijetlom iz Bosne i Hercegovine s granice Republike Hrvatske zbog utvrđenoga prekoračenja indikativnog limita za akrilamid u keksima. Sve informacije Agencija je po žurnoj proceduri dostavila na dalje postupanje mjerodavnim inspekcijskim tijelima entiteta i Brčko distrikta BiH i zatražila da se provede kontrola kod proizvođača/izvoznika, utvrdi sljedivost proizvoda te dostave rezultati inspekcijske kontrole.

Agencija je, također, pripremila i dostavila mjerodavnim inspekcijskim tijelima odgovarajuće preporuke za postupanje i procjenu rizika te u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine organizirala sastanak na kojem je dala preporuke subjektima u poslovanju s hranom koji se bave proizvodnjom konditorskih proizvoda i proizvoda pekarstva s ciljem smanjivanja akrilamida u hrani na najmanju moguću mjeru.

 

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je, u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, 1. prosinca 2017. godine u Sarajevu održala sastanak s predstavnicima subjekata u poslovanju s hranom koji se bave proizvodnjom konditorskih proizvoda i proizvoda pekarstva u Bosni i Hercegovini na koji su pozvani i predstavnici nadležnih inspekcijskih tijela entiteta i Brčko distrikta BiH.

Cilj sastanka bio je upoznati subjekte u poslovanju s hranom s trenutačnim stanjem u pogledu utvrđenog prisutnosti akrilamida u keksu podrijetlom iz Bosne i Hercegovine te davanje preporuka za smanjenje prisustva akrilamida u ovim proizvodima na najmanju moguću mjeru.

Sudionici sastanka usuglasili su se, pored ostaloga, da Agencija za sigurnost hrane BiH, u suradnji s nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta BiH pokrene proceduru izrade pravilnika kojim bi se u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine preuzela Uredba Komisije (EU) 2017/2158 оd 20. studenog 2017. o uspostavi mjera za ublažavanje učinaka i razina referentnih vrijednosti radi smanjenja prisutnosti akrilamida u hrani koja će se na području EU primjenjivati od 11. travnja 2018. godine.

akrilamid 2

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je u posljednjih mjesec dana posredstvom EU RASFF-a primila više obavijesti o odbijanju keksa podrijetlom iz Bosne i Hercegovine s granice Republike Hrvatske zbog identificiranoga prekoračenja indikativnog limita za akrilamid u keksima. U vrijeme odbijanja s granice u Bosni i Hercegovini, kao ni u Hrvatskoj, zakonodavstvom nisu bile propisane najveće dopuštene količine akrilamida u ovim proizvodima te su se nadležni organi Hrvatske pozivali na Preporuku Komisije o ispitivanju razina akrilamida u hrani (2013/647/EU).

U skladu s važećim propisima i procedurama, Agencija je sve raspoložive informacije o akrilamidu u navedenim proizvodima dostavila na dalje postupanje mjerodavnim inspekcijskim tijelima entiteta i Brčko distrikta BiH od kojih je zatražena provedba kontrole kod proizvođača te utvrđivanje sljedivosti proizvoda.

U ljudskoj prehrani akrilamid je prisutan od trenutka kada se počela koristiti termička obrada hrane. Međutim, tek 2002. godine, skupina švedskih znanstvenika je otkrila njegovu prisutnost u hrani.

Većina studija je potvrdila da glavnina akrilamida u hrani nastaje Maillardovom reakcijom koja se odvija između karbonila (reduciranih šećera, najčešće glukoze) i aminokiseline asparagin za vrijeme određenih termičkih obrada hrane (prženje, pečenje) i to na temperaturama iznad 120°C (Vasić – Rački i sur., 2010). Povoljni uvjeti su, dakle, visoka temperatura i niska vlažnost, a reakcija se prvenstveno odvija na površini zagrijavane namirnice. Dakle može se reći da što je pržena namirnica tamnije boje (zagoreni tost, tamniji čips), veća je koncentracija akrilamida (Bala, 2012). Važno je istaknuti da je akrilamid prirodni nusproizvod prethodno navedenih reakcija pri visokim temperaturama. Dakle, njegova prisutnost u hrani nije rezultat kontaminacije iz okoline.

Znanstveni odbor za kontaminante u prehrambenom lancu (CONTAM) Europske agencije za sigurnost hrane donio je 2015. godine mišljenje o akrilamidu u hrani. EFSA je na temelju studija na životinjama potvrdila zaključke prethodnih procjena prema kojima prisutnost akrilamida u hrani može povećati rizik od razvoja raka kod potrošača u svim dobnim skupinama.

Akrilamid u hrani – rizici i preporuke

Utorak, 28 Studeni 2017 14:24

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine organizira sastanak na temu „Akrilamid u hrani – rizici i preporuke“ koji će biti održan u petak, 1. prosinca 2017. godine u Sarajevu. Povod sastanku su EU RASFF obavijesti o odbijanju keksa podrijetlom iz Bosne i Hercegovine s granice Republike Hrvatske zbog identificiranoga prekoračenja indikativnoga limita za akrilamid u keksima. Sastanak je namijenjen subjektima u poslovanju s hranom koji se bave proizvodnjom konditorskih proizvoda i proizvoda pekarstva, a pozvani su i predstavnici mjerodavnih tijela Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta BiH.

Predstavnici Agencije će na sastanku predstaviti relevantne informacije o opasnosti po zdravlje potrošača uslijed izloženosti akrilamidu i potencijalnim rizicima, Preporuku Komisije 2013/647/EU za ispitivanje razina akrilamida u hrani, te Uredbu Komisije (EU) 2017/2158 оd 20. studenoga 2017. o uspostavi mjera za ublažavanje učinaka i razina referentnih vrijednosti radi smanjenja prisutnosti akrilamida u hrani.

Također će biti predstavljen dokument „Kod postupanja za smanjivanje razine akrilamida u hrani, koji je donijela Komisija Codex Alimentarius - CAC/RCP 67-2009.

Akrilamid je organski spoj male molekulske mase i visoke topivosti u vodi koji nastaje iz tvari asparagin i šećera koji su prirodno prisutni u određenoj hrani pri njezinoj pripremi na temperaturama koje su u načelu više od 120 °C i uz mali udio vlage. Taj spoj uglavnom nastaje u pečenoj ili prženoj hrani bogatoj ugljikohidratima koja u sirovom stanju sadržava njegove prekursore, kao što su žitarice, krumpir i zrna kave. Znanstveni odbor za kontaminante u prehrambenom lancu (CONTAM) Europske agencije za sigurnost hrane donio je 2015. godine mišljenje o akrilamidu u hrani. EFSA je na temelju studija na životinjama potvrdila zaključke prethodnih procjena prema kojima prisutnost akrilamida u hrani može povećati rizik od razvoja raka kod potrošača u svim dobnim skupinama.

Na temelju sadašnjih razina izloženosti akrilamidu putem hrane utvrđenih na razini EU mogući štetni učinci akrilamida na živčani sustav, prenatalni i postnatalni razvoj i muško reproduktivno zdravlje nisu se smatrali zabrinjavajućima. Sadašnje razine izloženosti akrilamidu svih dobnih skupina putem hrane zabrinjavajuće su zbog njegovih kancerogenih učinaka.

Razine akrilamida mogu se smanjiti pristupom u kojem se ublažavaju učinci, kao što je provedba dobre higijenske prakse i primjena postupaka koji se temelje na načelima analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP).

U organizaciji Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, uz tehničku podršku Europske komisije, u Mostaru je od 20.-24. studenoga 2017. godine održana TAIEX ekspertska misija o provedbi higijenskog paketa.

Na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine i Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara BiH je 2012. godine donijelo tzv. „higijenski paket“, koji obuhvaća skup propisa koji se odnose na opće higijenske mjere za hranu, mjere u higijeni hrane životinjskog podrijetla, postupke službenih kontrola te uvjete zdravlja životinja za proizvodnju hrane koja je namijenjena za prehranu ljudi.

Bosna i Hercegovina je trenutačno u fazi provedbe higijenskog paketa koji, pored ostaloga, podrazumijeva uspostavljanje sustava službenih kontrola hrane i hrane za životinje u skladu sa standardima EU.

Predstavnici Agencije za sigurnost hrane BiH, Ureda za veterinarstvo BiH, te mjerodavnih entitetskih, županijskih i inspekcijskih tijela Brčko distrikta BiH su od strane eksperata iz Španjolske i Austrije upoznati s najboljim praksama zemalja EU vezanim uz pravila službenih kontrola (pristup utemeljen na riziku), uspostavljanju i provedbi višegodišnjih kontrolnih planova, zahtjevima EU za HACCP i fleksibilnosti za male proizvođače te o drugim ključnim segmentima provedbe higijenskog paketa.

taiex2

 

taiex3

 

Dnevni red i temeljne informacije o ekspertskoj misiji dostupni su na poveznici.

Priopćenje za javnost Vijeća za GMO

Ponedjeljak, 13 Studeni 2017 12:04

Sukladno članku 56. stavak (1), točka h) Zakona o genetski modificiranim organizmima („Službeni glasnik BiH”, broj 23/09) (u daljem tekstu: Zakon o GMO), člankom 2. Poslovnika o radu Vijeća za genetski modificirane organizme od 15. rujna 2015. godine, nakon razmatranja aktualnih događanja u vezi s izvještavanjem javnosti o stanju i razvoju u području uporabe genetske tehnologije i uporabe GMO-a u Bosni i Hercegovini, Vijeće za genetski modificirane organizme (u daljnjem tekstu: Vijeće za GMO) daje sljedeće:

Priopćenje za javnost

 

Vijeće za GMO je na XXVIII sjednici održanoj 09. studenoga 2017. godine u Mostaru, uz nazočnost predstavnika Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, razmatralo trenutačno stanje u području uporabe GMO-a u hrani za životinje na tržištu Bosne i Hercegovine, imajući u vidu i povećan interes šire javnosti o ovoj temi.

U vezi s tim, aktualno stanje u Bosni i Hercegovini je sljedeće:

  1. Nijedan genetski modificirani usjev nema Rješenje o odobrenju za uzgoj na području Bosne i Hercegovine.
  2. Također, nijedan genetski modificirani organizam nema Rješenje o odobrenju za uporabu u hrani za prehranu ljudi na tržištu Bosne i Hercegovine. To znači da se na tržište Bosne i Hercegovine trenutačno ne može stavljati hrana namijenjena za prehranu ljudi koja se sastoji, sadrži ili vodi podrijetlo od GMO-a.
  3. Kada je riječ o hrani za životinje, na temelju Zakona o genetski modificiranim organizmima („Službeni glasnik BiH“, broj: 23/09), do lipnja 2015. godine nije bilo GMO, zbog čega su polјoprivredni proizvođači bili dovedeni u situaciju da ne mogu uvesti sojinu sačmu, kao jednu od glavnih komponenti stočne hrane. U cilјu rješavanja navedenih problema, do sada je izdano odobrenje samo za jednu sortu soje MON-Ø4Ø32-6 (od ukupno 15 registriranih u EU), u skladu s Registrom odobrenih genetski modificiranih organizama Europske unije (EU Register of authorised GMO's), a koja će se koristiti isklјučivo kao hrana za životinje. Na ovaj način, subjekti koji se bave proizvodnjom stočne hrane, mogu uvoziti sojinu sačmu, te je na taj način, osobito proizvođačima u oblasti peradarstva, omogućeno da pod istim uvjetima proizvode stočnu hranu kao i u zemlјama u okruženju i EU. Navedena genetska modifikacija odobrena je za stavljanje na tržište EU prvi put 1996. godine u skladu s Direktivom 90/220/EEC, a nakon stupanja na snagu Uredbe(EC) 1829/2003 ponovno je podvrgnuta procesu procjene rizika i 2012. godine odobreno je stavljanje na tržište zemalja EU hrane i hrane za životinje koja sadrži, sastoji se ili potječe od GM soje MON-Ø4Ø32-6, te ostalih proizvoda koji sadrže ili se sastoje od GM soje MON-Ø4Ø32-6, a koji se koriste u iste svrhe, s izuzetkom kultivacije.

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je u svom znanstvenom mišljenju od 01. prosinca 2010. godine (EFSA Journal 2010; 8 (12): 1908) zaključila da je navedena genetska modifikacija „u pogledu potencijalnih učinaka na zdravlje ljudi i životinja te na okoliš jednako sigurna kao i njezin konvencionalni pandan“.

U Europskoj uniji odobreno je stavljanje na tržište za ukupno 15 GM sorti soje. Prema izvješću Europske komisije od 22. travnja 2015. godine, razina samodostatnosti proizvodnje soje na području EU iznosi oko 4% zbog čega EU 96% svojih potreba za sojom nadopunjava uvozom, od čega je oko 90% genetski modificirana soja, koja se uvozi uglavnom iz zemalja Južne i Sjeverne Amerike. Tijekom 2016. godine GM soja se uzgajala na 91 milijun hektara, od ukupno 117 milijuna hektara na kojima se soja uzgaja u svijetu, što znači da je tijekom 2016. godine 78% ukupne svjetske proizvodnje činila GM soja. Prema Cliveu (2017), GM bilјke su tijekom 2016. godine uzgajane na površini od 185,1 milijun hektara, pri čemu je broj država u svijetu u kojima su se uzgajale GM bilјke iznosio 26, od toga su četiri zemlјe članice EU (Španjolska, Portugal, Češka i Slovačka u kojima se uzgajao jedan hibrid GM kukuruza).

Svi subjekti u BiH, kao i u EU s kojom BiH ima obvezu usklađivanja zakonodavstva temeljem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji na tržište stavlјaju proizvode namijenjene za prehranu životinja koji sadrže ili se sastoje od GMO-a dužni su ih označiti kao proizvode koji sadrže komponente genetski modificiranih organizama. Obveza označavanja ne primjenjuje se na proizvode koji sadrže tragove odobrenih GMO-a ili se od njih sastoje ili su od njih proizvedeni, u omjeru koji ne prelazi 0,9 % za svaku od prehrambenih komponenti ili za hranu koja se sastoji od jednog sastojka. Subjekt u poslovanju s hranom za životinje kojem je izdano Rješenje o stavljanju na tržište genetski modificirane soje (MON-Ø4Ø32-6) dužan je osigurati da:

  • na oznaci na zapakiranom proizvodu piše: "Ovaj proizvod sadrži genetski modificiranu soju (MON-Ø4Ø32-6)";
  • se na nezapakirani proizvod ponuđen krajnjem potrošaču stavi oznaka: "Ovaj proizvod sadrži genetski modificiranu soju (MON-Ø4Ø32-6)" na proizvod ili neposredno uz proizvod, kao i na prateću dokumentaciju (fakturu).

Kada govorimo o proizvodima životinjskog podrijetla (mlijeko, meso, jaja...), dobijenih od životinja koje su hranjene hranom koja se sastoji ili potječe od GMO, obzirom da ne postoji laboratorijska analiza kojom je moguće utvrditi prisustvo GM u istim, ne postoji obveza označavanja istih.

S tim u vezi, kako bi odgovorile na potrebe i želјe potrošača za jasnom informacijom o proizvodu, odgovorne institucije u BiH (Agencija za sigurnost hrane BiH i mjerodavna entitetska ministarstva) poduzele su aktivnosti na donošenju i provedbi smjernica za označavanje hrane „bez GMO“. Donošenjem ovih smjernica (Smjernice za označavanje i kontrolu „bez GMO“ prehrambenih proizvoda u BiH i Smjernice za utvrđivanje procesa proizvodnje i obilјežavanje hrane proizvedene bez GMO), osigurana je slјedivost, transparentnost i kontrola proizvodnih procesa, te zaštita interesa proizvođača, odnosno utvrđena su pravila za proizvodnju bez GMO-a za sve faze u lancu prehrane, kao i za korištenje termina kada je riječ o proizvodnji bez GMO-a za potrebe obilјežavanja, prezentiranja i oglašavanja.

 

Vijeće za genetski modificirane organizme BiH

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je, posredstvom Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF), 31. listopada 2017. godine obaviještena da je u Bosnu i Hercegovinu isporučen proizvod „Amaizin slatka organska šalša“. Proizvod nije sukladan odredbama članka 4. Pravilnika o sastavu i označavanju hrane pogodne za osobe netolerantne na gluten (“Službeni glasnik BiH”, broj 105/12).

PODACI O PROIZVODU:

Naziv proizvoda: Amaizin Salsa sweet organic / Amaizin slatka organska šalša

Kategorija proizvoda: supe, bujoni, umaci i začini

Pakiranje: staklenka

Težina: 260 grama

Oznaka „Najbolje upotrijebiti do“: 31.12.2020.

Nesukladni lotovi navedeni u EU RASFF obavijesti: 6x260g; LT171428, E174987;

Nesukladni lot naveden u distribucijskoj listi za BiH: LT171285

Proizvođač: Machandel B.V., Turfsteker 6, 8433 HT Haulerwijk, Nizozemska

Isporučitelj robe iz Nizozemske: Do It B.V., Hermesweg 7, 3771 ND Barneweld, Holandija

Uvoznik u BiH: ECON d.o.o., Esada Midžića 27, 71000 Sarajevo

Utvrđena opasnost: nedeklarirani gluten

Rizik: ozbiljan

Utjecaj: na ljudsko zdravlje

Analitički rezultat: 31 mg/kg – ppm; 71 ± 25 mg/kg – ppm

Najveća dozvoljena razina: 20 mg/kg - ppm

U analitičkom izvješću laboratorija iz Nizozemske navedena je i nesukladnost lota L17220.001751M/1A.

U cilju poduzimanja mjera zaštite zdravlja i interesa potrošača, Agencija je svu raspoloživu dokumentaciju dostavila na dalje postupanje mjerodavnim inspekcijskim tijelima u Bosni i Hercegovini od kojih je zatražena i povratna informacija o rezultatima inspekcijske kontrole.

 

Obavijest o povlačenju proizvoda

Petak, 27 Listopad 2017 12:07

Ledo d.o.o. Čitluk obavijestio je 27. listopada 2017. godine Agenciju za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine da, zbog povećane koncentracije sulfita (alergen), s tržišta Bosne i Hercegovine povlači proizvod „Škampi 500g“, dobavljač: MacDuff Shellfish (Scotland), lot: 15816, zamrznuto dana: 6.6.2016., najbolje upotrijebiti do: 30.6.2018.

O povlačenju proizvoda s tržišta te mogućnosti povrata proizvoda uz naknadu, Ledo d.o.o. Čitluk je, također, obavijestio potrošače, a što je propisano člankom 27., stavak 2. Zakona o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04).

Agencija je sve raspoložive informacije dostavila na dalje postupanje mjerodavnim inspekcijskim tijelima Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta BiH.

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod s naprijed navedenim rokom uporabe!

Poveznica na obavijest o povlačenju proizvoda na web stranici Ledo d.o.o Čitluk.

Kalendar priopćenja

« February 2018 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28        

prijava korupcije

 izvoz RF lat

propisi

OO OGP OTU

bez GMO bs

obr lat

priznate vode

konsultacije

GMO registar

baza exp l

Adresa:
Kneza Višeslava bb,
88 000 Mostar, 
Bosna i Hercegovina
Telefon:
Fax:
e-mail:
+387 36 336 950
+387 36 336 990
agencija@fsa.gov.ba