Na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”, br. 28/00, 45/06, 102/09, 62/11 i 100/13) svi subjekti sa javnim ovlaštenjima dužni su osigurati pristup informacijama koje su u njihovom posjedu.

U cilju realizacije tog zadatka Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je, u skladu sa zakonskom obavezom kreirala za Vas slijedeće sadržaje:

Rješenja i odgovori na zahtjeve za pristup informacijama podnesene u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini:

 

Najčešće postavljena pitanja i odgovori:

 

Obzirom da je hrana izložena nizu bioloških (bakterije, virusi, plijesni…), hemijskih (ostaci pesticida i antibiotika…) i fizičkih opasnosti (različita strana tijela koja mogu dospjeti u hranu) u lancu proizvodnje, prerade, obrade i distribucije ne postoji tzv. nulti rizik, odnosno apsolutna sigurnost hrane. Stoga se moderni sistemi sigurnosti hrane i zasnivaju na analizi rizika, procesu koji se sastoji od tri međusobno povezane komponente: procjene rizika, upravljanja rizikom i komunikacije rizika. Rizik po zdravlje potrošača zavisi od niza faktora, kao što su npr. količina kontaminanata prisutnih u hrani, nivo ekspozicije i toksičnost samog kontaminanta.

Na osnovu podataka o laboratorijskim analizama hrane koje Agencija za sigurnost hrane BiH prikuplja od laboratorija u Bosni i Hercegovini, procenat laboratorijskih analiza hrane koja nije u skladu sa važećim propisima na godišnjem nivou se kreće od četiri do šest posto.

Kako bi se osiguralo da je hrana koja se stavlja na tržište zdravstveno ispravna, subjekti u poslovanju s hranom moraju provoditi čitav niz postupaka u okviru procesa samokontrole. Osim mjera koje se poduzimaju u okviru procesa samokontrole, nadležni organi provjeravaju zdravstvenu ispravnost hrane u okviru službenih kontrola, kako pri uvozu, tako i na tržištu, a Agencija za sigurnost hrane BiH, u okviru svoje nadležnosti, u saradnji s nadležnim inspekcijskim organima provodi specijalizirane godišnje monitoringe hrane.

U skladu s odredbama Zakona o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04), subjekti u poslovanju s hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije dužni su osigurati da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati poštivanje propisa.

 

Osim subjekata u poslovanju s hranom koji su odgovorni za zdravstvenu ispravnost hrane koju stavljaju na tržište, te nadležnih institucija koje kroz službene kontrole nadziru zdravstvenu ispravnost hrane, sami potrošači imaju veliku odgovornost, jer nepravilnom pripremom, rukovanjem i čuvanjem zdravstveno ispravne hrane može doći do kontaminacije i tako se može povećati rizik od bolesti prenosivih hranom. 

U cilju prevencije oboljenja potrošačima se preporučuje da se prilikom pripreme, rukovanja i čuvanja hrane pridržavaju pet ključeva za sigurnu hranu, koje je razvila Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization, WHO), a to su: održavanje higijene, odvajanje sirove od kuhane hrane, temeljito kuhanje hrane, čuvanje hrane na sigurnim temperaturama te upotreba sigurne vode i svježih namirnica. 

Detaljnije informacije možete pogledati u dokumentu „Pet ključeva za sigurnu hranu koji je dostupan na sljedećem linku.

 

Nepotpuno, neodgovarajuće ili nepropisno deklarisana hrana, shodno odredbama Zakona o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04) smatra se hranom neodgovarajućeg kvaliteta i kao takva se ne smije nalaziti na tržištu.

Datum minimalnog trajanja ili datum upotrebe ("upotrijebiti do") hrane smatra se obaveznim podatkom koji, u skladu s važećim propisima, mora biti pružen krajnjem potrošaču. Pritom je važno razlikovati dva načina navođenja minimalnog roka trajnosti na deklaracijama hrane propisana Pravilnikom o pružanju informacija potrošačima o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 68/13), i to:

 

Postupak i uvjeti za stavljanje na tržište genetički modificiranih organizama i proizvoda koji se sastoje, sadrže ili potječu od genetički modificiranih organizama propisani su Zakonom o GMO („Službeni glasnik BiH“, broj 23/09) koji je usklađen s odgovarajućim zakonodavstvom EU te podzakonskim aktima donesenim u skladu s navedenim zakonom. Zakonodavstvom Bosne i Hercegovine propisane su veoma zahtjevne procedure i preduvjeti za stavljanje na tržište genetički modificiranih organizama, što podrazumijeva procjenu rizika, odobravanje te veoma striktne uvjete za stavljanje na tržište, sljedivost i označavanje genetički modificiranih organizama.

Nijedan subjekt u poslovanju sa hranom dosad nije podnio zahtjev niti je dobio odobrenje za stavljanje na tržište Bosne i Hercegovine hrane namijenjene za prehranu ljudi koja se sastoji, sadrži ili vodi porijeklo od GMO. To znači da se na tržište Bosne i Hercegovine trenutno ne može stavljati hrana namijenjena za prehranu ljudi koja se sastoji, sadrži ili vodi porijeklo od GMO.

Kada je riječ o hrani za životinje, shodno važećim propisima, odobrenje za stavljanje na tržište ima genetički modificirana soja MON-Ø4Ø32-6 (kvantifikacija "Real-time PCR" >95%), koja se može koristiti isključivo kao hrana za životinje. Registar Rješenja subjekata u poslovanju sa hranom i genetički modificirane hrane za životinje Bosne i Hercegovine dostupan je na web stranici Agencije.

Službene kontrole hrane na prisustvo GMO provode nadležni inspekcijski organi u skladu sa odredbama Pravilnika o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja.

Detaljnije informacije možete pronaći na sljedećem linku.