Srijeda, 20. Novembar 2019.

Na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”, br. 28/00, 45/06, 102/09, 62/11 i 100/13) svi subjekti sa javnim ovlaštenjima dužni su osigurati pristup informacijama koje su u njihovom posjedu.

U cilju realizacije tog zadatka Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je, u skladu sa zakonskom obavezom kreirala za Vas slijedeće sadržaje:

  • Vodič za pristup informacijama i Indeks registar, koji možete preuzeti na ovom linku i
  • Zahtjev za pristup informacijama, koji možete preuzeti na ovom linku.

Rješenja i odgovori na zahtjeve za pristup informacijama podnesene u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini:

  • UP-1-35-1-14-1/18
  • UP-1-35-1-15-1/18

 

Najčešće postavljena pitanja i odgovori:

 

  • Koliko je hrana koju konzumiraju građani Bosne i Hercegovine sigurna?

Obzirom da je hrana izložena nizu bioloških (bakterije, virusi, plijesni…), hemijskih (ostaci pesticida i antibiotika…) i fizičkih opasnosti (različita strana tijela koja mogu dospjeti u hranu) u lancu proizvodnje, prerade, obrade i distribucije ne postoji tzv. nulti rizik, odnosno apsolutna sigurnost hrane. Stoga se moderni sistemi sigurnosti hrane i zasnivaju na analizi rizika, procesu koji se sastoji od tri međusobno povezane komponente: procjene rizika, upravljanja rizikom i komunikacije rizika. Rizik po zdravlje potrošača zavisi od niza faktora, kao što su npr. količina kontaminanata prisutnih u hrani, nivo ekspozicije i toksičnost samog kontaminanta.

Na osnovu podataka o laboratorijskim analizama hrane koje Agencija za sigurnost hrane BiH prikuplja od laboratorija u Bosni i Hercegovini, procenat laboratorijskih analiza hrane koja nije u skladu sa važećim propisima na godišnjem nivou se kreće od četiri do šest posto.

Kako bi se osiguralo da je hrana koja se stavlja na tržište zdravstveno ispravna, subjekti u poslovanju s hranom moraju provoditi čitav niz postupaka u okviru procesa samokontrole. Osim mjera koje se poduzimaju u okviru procesa samokontrole, nadležni organi provjeravaju zdravstvenu ispravnost hrane u okviru službenih kontrola, kako pri uvozu, tako i na tržištu, a Agencija za sigurnost hrane BiH, u okviru svoje nadležnosti, u saradnji s nadležnim inspekcijskim organima provodi specijalizirane godišnje monitoringe hrane.

U skladu s odredbama Zakona o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04), subjekti u poslovanju s hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije dužni su osigurati da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati poštivanje propisa.

 

  • Šta potrošači mogu preduzeti kako bi se zaštitili od bolesti koje se prenose hranom?

Osim subjekata u poslovanju s hranom koji su odgovorni za zdravstvenu ispravnost hrane koju stavljaju na tržište, te nadležnih institucija koje kroz službene kontrole nadziru zdravstvenu ispravnost hrane, sami potrošači imaju veliku odgovornost, jer nepravilnom pripremom, rukovanjem i čuvanjem zdravstveno ispravne hrane može doći do kontaminacije i tako se može povećati rizik od bolesti prenosivih hranom. 

U cilju prevencije oboljenja potrošačima se preporučuje da se prilikom pripreme, rukovanja i čuvanja hrane pridržavaju pet ključeva za sigurnu hranu, koje je razvila Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization, WHO), a to su: održavanje higijene, odvajanje sirove od kuhane hrane, temeljito kuhanje hrane, čuvanje hrane na sigurnim temperaturama te upotreba sigurne vode i svježih namirnica. 

Detaljnije informacije možete pogledati u dokumentu „Pet ključeva za sigurnu hranu koji je dostupan na sljedećem linku.

 

  • Subjekti u poslovanju s hranom i građani bacaju velike količine hrane zbog isteka roka trajanja, dok prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) 821 milion ljudi u svijetu pati od kronične neuhranjenosti? Da li se određene vrste hrane mogu konzumirati i nakon isteka roka trajanja?

Nepotpuno, neodgovarajuće ili nepropisno deklarisana hrana, shodno odredbama Zakona o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04) smatra se hranom neodgovarajućeg kvaliteta i kao takva se ne smije nalaziti na tržištu.

Datum minimalnog trajanja ili datum upotrebe ("upotrijebiti do") hrane smatra se obaveznim podatkom koji, u skladu s važećim propisima, mora biti pružen krajnjem potrošaču. Pritom je važno razlikovati dva načina navođenja minimalnog roka trajnosti na deklaracijama hrane propisana Pravilnikom o pružanju informacija potrošačima o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 68/13), i to:

  • “Najbolje upotrijebiti do…” - hrana nakon tog datuma se može još neko vrijeme koristiti pod uslovom da se pohranjuje u skladu sa uputama navedenima na pakovanju i da pakovanje nije oštećeno, ali bi mogla početi gubiti okus i teksturu. Datumi na oznakama „najbolje upotrijebiti do” nalaze se na raznovrsnoj suhoj (tijesto, riža), konzervisanoj i drugoj hrani (biljna ulja, čokolada, itd.);
  • “Upotrijebiti do…” - hrana nakon tog datuma smatra se nesigurnom za konzumaciju. Ova oznaka nalazi se na lako kvarljivoj hrani, kao što je svježa riba, svježe mljeveno meso itd… U ovom slučaju potrebno je striktno se pridržavati uputa, kao što su: „čuvati u hladnjaku” ili „čuvati na temperaturi od 2 do 4°C”. U suprotnom, hrana će se brže pokvariti i možete se izložiti riziku trovanja hranom.

 

  • Da li se na tržište Bosne i Hercegovine može staviti genetički modificirana hrana i hrana za životinje?

Postupak i uvjeti za stavljanje na tržište genetički modificiranih organizama i proizvoda koji se sastoje, sadrže ili potječu od genetički modificiranih organizama propisani su Zakonom o GMO („Službeni glasnik BiH“, broj 23/09) koji je usklađen s odgovarajućim zakonodavstvom EU te podzakonskim aktima donesenim u skladu s navedenim zakonom. Zakonodavstvom Bosne i Hercegovine propisane su veoma zahtjevne procedure i preduvjeti za stavljanje na tržište genetički modificiranih organizama, što podrazumijeva procjenu rizika, odobravanje te veoma striktne uvjete za stavljanje na tržište, sljedivost i označavanje genetički modificiranih organizama.

Nijedan subjekt u poslovanju sa hranom dosad nije podnio zahtjev niti je dobio odobrenje za stavljanje na tržište Bosne i Hercegovine hrane namijenjene za prehranu ljudi koja se sastoji, sadrži ili vodi porijeklo od GMO. To znači da se na tržište Bosne i Hercegovine trenutno ne može stavljati hrana namijenjena za prehranu ljudi koja se sastoji, sadrži ili vodi porijeklo od GMO.

Kada je riječ o hrani za životinje, shodno važećim propisima, odobrenje za stavljanje na tržište ima genetički modificirana soja MON-Ø4Ø32-6 (kvantifikacija "Real-time PCR" >95%), koja se može koristiti isključivo kao hrana za životinje. Registar Rješenja subjekata u poslovanju sa hranom i genetički modificirane hrane za životinje Bosne i Hercegovine dostupan je na web stranici Agencije.

Službene kontrole hrane na prisustvo GMO provode nadležni inspekcijski organi u skladu sa odredbama Pravilnika o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja.

Detaljnije informacije možete pronaći na sljedećem linku.

Kalendar saopćenja

« Novembar 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

prijava korupcije

 izvoz RF lat

propisi

ZOP ZOGP GTS

bez GMO bs

obr lat

priznate vode

konsultacije

GMO registar

baza exp l

Adresa:
Kneza Višeslava bb,
88 000 Mostar, 
Bosna i Hercegovina
Telefon:
Fax:
e-mail:
+387 36 336 950
+387 36 336 990
agencija@fsa.gov.ba