nedjelja, 27. Maj 2018.

Opća odgovornost za higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane, prema članu 25. Zakona o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04) je na subjektima u poslovanju sa hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije, koji su dužni osigurati da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati poštivanje propisa.

Registraciju, odobravanje, kao i neposrednu kontrolu subjekata u poslovanju s hranom, tj. kontrolu zdravstvene ispravnosti i kvaliteta hrane vrše nadležni organi entiteta, kantona i Brčko distrikta BiH, u skladu sa svojim propisanim nadležnostima. Nadležni organ za provođenje službenih kontrola treba ispitati i procijeniti sve operativne postupke, tj. provjeriti da li se vrši samokontrola od strane subjekta tokom svih faza. Uloga državnih organa je usklađivanje pravnog okvira sa pravnom stečevinom EU, te koordiniranje aktivnosti s entitetima, kantonima i Brčko distriktom BiH, gdje je Agencija za sigurnost hrane BiH nadležna za hranu neživotinjskog porijekla, a Ured za veterinarstvo BiH za hranu životinjskog porijekla.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je u proteklom periodu inicirala i u saradnji sa nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH pripremila i predložila, a Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo niz propisa kojima je omogućeno sprovođenje službenih kontrola hrane u skladu sa standardima i metodama EU.

S obzirom da je trenutno aktuelna tema vezana za zdravstvenu ispravnosti i kvalitetu mesa, željeli bismo ukratko pojasniti da su u Bosni i Hercegovini, pored horizontalnih propisa kojima su propisani higijena, mikrobiološki kriteriji, službene kontrole, maksimalno dozvoljene količine određenih kontaminanata, upotreba aditiva, informisanje potrošača, kroz propis definirani i osnovni uslovi za usitnjeno meso, poluproizvode i proizvode od mesa u proizvodnji i prometu u pogledu naziva, definicije, proizvođačke specifikacije; sastava, senzornih svojstava; vrste, količine sirovina i drugih tvari koje se koriste, te uzorkovanja i analitičkih metoda radi kontrole kvalitete i zdravstvene ispravnosti ovih proizvoda.

Pravilnikom o mikrobiološkim kriterijima za hranu (‘’Službeni glasnik BiH’’, br.11/13 i 79/16), koji je Agencija u saradnji sa nadležnim organima inicirala, pripremila i predložila na donošenje Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, utvrđeni su mikrobiološki kriteriji za određene mikroorganizme u hrani, kao i provedbena pravila koje subjekti u poslovanju sa hranom moraju ispunjavati prilikom primjene općih i posebnih higijenskih zahtjeva u skladu sa članom 5. Pravilnika o higijeni hrane ("Službeni glasnik BiH", broj 4/13).

Navedeni Pravilnik, kao važeći propis na snazi u BiH, se mora poštivati u pogledu mikrobioloških kriterija za hranu. Istim su, takođe, utvrđena opća pravila uzorkovanja i pripreme ispitnih uzoraka. Nepravilno uzorkovanje, rukovanje uzorcima i neodgovarajući transport uzoraka, može dovesti do kontaminacije istih, te utjecati na rezultat, primjerice, ispitivanja na mikrobiološke parametre. Rukovanje uzorcima i njihovo označavanje mora garantirati i pravnu i analitičku vjerodostojnost. Stoga je potrebno znati da je prilikom uzorkovanja hrane veoma važno uzeti uzorke na propisan i higijenski ispravan način.

Kako bi se olakšalo razumijevanje toga procesa, Agencija je u 2012. godini, izradila, te učinila javno dostupnim svim zainteresiranim stranama Smjernice za uzorkovanje i mikrobiološko ispitivanje hrane u okviru službenih kontrola (u skladu sa odredbama Pravilnika o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja).

Prema podacima o laboratorijskim analizama hrane koje su Agenciji dostavile laboratorije za kontrolu hrane, u Bosni i Hercegovini su u 2015. godini mikrobiološke analize urađene na 10 716 uzoraka mesa i mesnih proizvoda, pri čemu je bilo 145 uzoraka s nezadovoljavajućim rezultatima (1,35%). Prema dosad prikupljenim i obrađenim rezultatima u 2016. godini je u grupi hrane „meso i proizvodi od mesa stoke, peradi i divljači“ uzeto 11 933 uzorka, od čega je bilo 80 uzoraka (0,67%) s nezadovoljavajućim rezultatima.

Kao što je poznato, hrana je veoma osjetljiva materija i ne postoji tzv. nulti rizik ili apsolutna sigurnost. Uvijek može doći do kontaminacije hrane ukoliko se sa istom ne postupa u skladu sa važećim propisima, procedurama i preporukama nadležnih organa.

Kako bi se na što bolji način doprinijelo zaštiti zdravlja i interesa proizvođača u Bosni i Hercegovini, te pomoglo nadležnim organima entiteta, kantona i Brčko distrikta BiH, kao i laboratorijama ovlaštenim za sprovođenje analiza u svrhu službenih kontrola u segmentu provođenja zakonodavnog okvira, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je u proteklom periodu organizovala čitav niz obuka namijenjenih predstavnicima nadležnih organa Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, subjektima u poslovanju sa hranom i svim zainteresovanim stranama u sistemu sigurnosti hrane. Obuke su organizovane uz podršku Evropske komisije, raznih projekata i međunarodnih organizacija, kao što su TAIEX instrument, Twinning projekt, USAID/Sida FARMA projekt, BTSF-a, IPA fondova i slično. U prethodne dvije godine (2014. i 2015.) Agencija je održala 14 obuka na kojim je ukupno učestvovalo 354 predstavnika nadležnih organa, subjekata u poslovanju sa hranom, nevladinih organizacija i drugih zainteresovanih subjekata. U 2016. godini Agencija je koristila TAIEX instrument i BTSF treninge, te je ukupno održano pet ekspertskih misija, dvije radionice i osam BTSF treninga.

EFSA: Salmoneloza u više zemalja EU

srijeda, 02 Novembar 2016 08:59

Sedam zemalja je, u periodu od 1. maja – 12. oktobra 2016. godine, prijavilo oboljenja ljudi (112 potvrđenih slučajeva i 148 vjerojatnih) čiji je uzročnik Salmonella Enteritidis. To su Belgija, Danska, Luksemburg, Holandija, Norveška, Švedska i UK. Naknadno je Hrvatska prijavila niz slučajeva, uključujući jedan sa smrtnim ishodom, koji su vjerojatno povezani sa navedenim slučajevima oboljenja.

Metodom sekvenciranja cijelog genoma, ispitivanjem hrane i okoliša, te identifikacijom izvora zaraze ustanovljena je poveznica između centra za pakovanje jaja u Poljskoj i navedenih oboljenja. Nalazi upućuju na jaja kao najvjerojatniji uzrok infekcije.

Nadležni organi Poljske i zemalja članica EU u koje su isporučena sumnjiva jaja zaustavili su njihovu distribuciju.

Kako bi se spriječili novi slučajevi oboljenja i hitno identifikovali novi potencijalni slučajevi, Evropski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) preporučili su zemljama članicama intenzivan monitoring.

Zahvaćene zemlje trebale bi nastaviti razmjenjivati informacije o epidemiološkim, mikrobiološkim i okolišnim ispitivanjima, uključujući objavljivanje relevantnih informacija posredstvom Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), te Sistema ranog upozorenja i odgovora (EWRS) koji predstavlja službeni kanal obavještavanja o prekograničnim prijetnjama.

Prateći obim i ozbiljnost ovoga događaja, novi zabilježeni slučajevi, takođe, se moraju prijavljivati u Epidemiološki informacijski sistem za nadzor bolesti koje se prenose hranom i vodom (Epidemic Intelligence Information System for food- and waterborne diseases, EPIS-FWD).

Tehnički izvještaj EFSA-e i ECDC-a dostupan je na sljedećem linku.

U organizaciji Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Federalnog ministarstva trgovine i Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) u Mostaru je 25. oktobra 2016. godine održana Radionica na temu „Značaj i trenutna situacija u vezi sa genetički modifikovanim organizmima u BiH“ na kojoj su učestvovali predstavnici nadležnih institucija, subjekata u poslovanju sa hranom i udruženja potrošača.

Radionica je održana u sklopu projekta „Visokokvalitetna, GMO-free soja iz Dunavske regije“ započetog 2014. godine u kojem učestvuju Bosna i Hercegovina i Srbija. Radionica je otvorena uvodnim obraćanjima Zlatana Vujanovića, ministra trgovine u Vladi Federacije BiH i mr.sci Dragana Brenje, zamjenika direktora Agencije za sigurnost hrane BiH, nakon čega su održane sljedeće prezentacije:

  • „Podrška GIZ-a za genetički nemodifikovanu soju u BIH i Srbiji, kretanja i trendovi u Europi, rezultati istraživanja percepcije potrošača u BiH o genetički modifikovanoj hrani“;
  • „GMO – riječ nauke“ ;
  • „Zakonodavni okvir za genetički modifikovane organizme u BiH“ ;
  • „Uvođenje standarda za označavanje hrane proizvedene bez GMO i sistem kontrole“ .

PA250061

Ministarstva nadležna za poljoprivredu iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Austrije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Švicarske, Rumunije, Bavarske i Baden Württemberga potpisala su 2013. godine Deklaraciju „Dunav Soja“, kojom su se obavezala da će u svojim zemljama promovisati uzgoj i stavljanje na tržište visokokvalitetne GMO-free soje.

Trenutno se u Dunavskoj regiji uzgaja 0,6 miliona hektara soje, a procjenjuje se da bi do 2018. godine površine zasijane sojom mogle iznositi između 1,5 i 2,2 miliona hektara. Sa zasijanih 190 000 hektara, Srbija je najznačajniji uzgajivač GMO-free soje, dok se u Bosni i Hercegovini soja uzgaja na 5000 hektara i naša zemlja tek razvija svoje kapacitete. Obje zemlje suočene su sa potrebom unaprjeđenja konkurentnosti poljoprivrede i sa njom povezanih sektora kako bi postigle održivi ekonomski razvoj.

U „Službenom glasniku BiH“, broj 79/16 od 21. oktobra 2016. godine objavljena su tri propisa o hrani koje je, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine u saradnji sa nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH, na 73. sjednici održanoj 15. septembra 2016. godine donijelo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, i to Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o maksimalno dozvoljenim količinama određenih kontaminanata u hrani, Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o mikrobiološkim kriterijima za hranu  i Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o tržišnim standardima za maslinovo ulje.

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o maksimalno dozvoljenim količinama za određene kontaminante u hrani usklađuju se, između ostalog, maksimalno dozvoljene količine kadmija, olova i anorganskog arsena u hrani, tropanskih alkaloida u određenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, te policikličkih aromatskih ugljikovodika u vlaknima kakaa, čipsu od banane, dodacima prehrani, sušenom začinskom bilju i sušenim začinima. Kroz ovaj propis ukupno se preuzima devet Uredbi EU.

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o mikrobiološkim kriterijima za hranu propisuju se izmjene i dopune mikrobioloških kriterija koje mora zadovoljavati hrana, kao i metodologija koju moraju primjenjivati laboratorije pri mikrobiološkom ispitivanju uzoraka hrane. Ovim propisom u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine preuzete su tri Uredbe EU kojima su propisani mikrobiološki kriteriji za klice i pravila uzorkovanja za trupove peradi i svježe meso peradi, histamin u proizvodima ribarstva i salmonelu u trupovima svinja.

Pravilnikom o o izmjenama i dopunama pravilnika o tržišnim standardima za maslinovo ulje usklađuju se tržišni standardi maslinovog ulja od ploda i komine maslina, jer je došlo do izmjene standarda maslinovog ulja koja se stavljaju na tržište radi prodaje krajnjem potrošaču u zemljama okruženja i Evropskoj uniji. U cilju zaštite interesa potrošača prilagođene su granične vrijednosti parametara tržišnih standarda radi ispravne kategorizacije maslinovog ulja u skladu sa novim standardima koje propisuje EU.

Agencija za sigurnost hrane BiH, na osnovu člana 54. Zakona o hrani ('Službeni glasnik BiH', broj 50/04), inicira, priprema i organizuje izradu provedbenih propisa iz ovog zakona, a u cilju zaštite interesa potrošača, omogućavanja potrošačima da izvrše izbor u vezi sa hranom koju konzumiraju i zaštite interesa proizvođača. Proces usklađivanja propisa prije svega doprinosi visokom stepenu zaštite zdravlja potrošača, ali isto tako ima i značajan finansijski efekt na razvoj prehrambene industrije. Usklađivanje propisa je veoma značajno i zbog ispunjavanja međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, koje proistječu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što direktno utječe na proces priključenja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

Obavijest o povlačenju proizvoda

utorak, 18 Oktobar 2016 13:39

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je, putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF), dobila obavijest da je na tržište Bosne i Hercegovine isporučen proizvod pod nazivom „cjedilo s privjesnicom“, porijeklom iz Kine za koji je laboratorijskim analizama utvrđena migracija mangana koja nije u skladu sa maksimalno dozvoljenim nivoom propisanim zakonodavstvom EU i Bosne i Hercegovine.

Proizvod je u Bosnu i Hercegovinu distribuisan preko Njemačke pod nazivom brenda „HOME“, model 209847-16, barkod: 3850334199478, datum uvoza: 2015. Uvoznik je Konzum d.o.o. Sarajevo.

U cilju zaštite zdravlja i interesa potrošača, Agencija je svu raspoloživu dokumentaciju dostavila na dalje postupanje nadležnim inspekcijskim organima u Bosni i Hercegovini.

Potrošačima koji raspolažu opisanim proizvodom preporučujemo da isti ne koriste, a o svim dodatnim saznanjima Agencija će pravovremeno obavijestiti javnost.

Mr.sci Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, potpisao je Memorandum o međusobnoj saradnji sa predstavnicima Uprave za indirektno oporezivanje BiH u cilju ubrzanja carinskog postupka i protoka roba. Memorandum je potpisan 14. oktobra 2016. godine  u Banja Luci.

Ovaj dokument, između ostalog, omogućuje ubrzanje i pojednostavljenje inspekcijske i carinske procedure, uspostavljanje i unaprjeđenje razmjene podataka i dokumenata između potpisnica memoranduma, te koordinaciju i uspostavljanje prekogranične razmjene podataka između BiH i zemalja potpisnica CEFTA Sporazuma, a pripremljen je uz pomoć EU SEED Projekta.

Memorandum je pripremljen i potpisan u okviru prve faze procesa olakšavanja trgovine između CEFTA Strana. Druga faza je potpisvanje CEFTA Dodatnog protokola 5 o olakšavanju trgovine između CEFTA Strana, čije je prihvaćanje planirano na ministarskom sastanku u decembru 2016. godine. Dodatni protokol 5 ima za cilj pojednostavljenje procedura u svim fazama carinjenja i razmjene podataka, utvrđivanje načina i obaveza razmjene podataka među carinskim organima između CEFTA Strana, te uzajamno priznavanje Programa ovlaštenih privrednih subjekata uz određene uslove.

Memorandum su, takođe, potpisali predstavnici Ureda za veterinarstvo BiH, Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, Agencije za nadzor nad tržištem BiH, Uprave Bosne i Hercegovine za zaštitu bilja, Federalne uprave za inspekcijske poslove i Inspektorata Brčko Distrikta BiH. 

Na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na 77. sjednici održanoj 13. oktobra 2016. godine, donijelo Odluku o davanju ovlaštenja pravnim licima za oblast oznaka originalnosti i oznaka geografskog porijekla prehrambenih proizvoda i Odluku o visini naknade za postupak registracije oznake originalnosti i oznake geografskog porijekla hrane.

Donošenjem ovih odluka omogućena je obrada zahtjeva subjekata u poslovanju sa hranom za registraciju oznake originalnosti i oznake geografskog porijekla hrane.

Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, za utvrđivanje usklađenosti proizvodnje, prerade i samog prehrambenog proizvoda sa specifikacijom i sprovođenje kontrole nad proizvodnjom, preradom i samim prehrambenim proizvodom, na osnovu sprovedenog javnog konkursa, ovlaštena certifikacijska tijela su Herkon d.o.o. Mostar i Organska kontrola d.o.o. Sarajevo. Nadzor nad radom certifikacijskih tijela sprovodi Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

Naknada za  podnošenje zahtjeva za registraciju oznake originalnosti, odnosno oznake geografskog porijekla iznosi 30,00 KM, kao i upis u registar, dok će se upis novih korisnika registrovane oznake plaćati 100,00 KM. Naknada za sprovođenje postupka registracije iznosi 500,00 KM.

Prehrambeni proizvodi koji nose jednu od registrovanih oznaka spadaju u prehrambene proizvode više cjenovne kategorije. Oznaka originalnosti i geografskog porijekla, takođe, doprinose stvaranju identiteta i prepoznatljivosti takvih prehrambenih proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu i značajno utiče na podizanje kvalitete prehrambenih proizvoda.

Svjetski dan hrane

subota, 15 Oktobar 2016 15:19

U spomen na dan osnivanja Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), 16. oktobra obilježava se kao Svjetski dan hrane. Ove godine Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu je odlučila skrenuti pažnju javnosti na uticaj klimatskih promjena na poljoprivredu i hranu, te je moto Svjetskog dana hrane 2016. ˝Klima se mijenja. Hrana i poljoprivreda, takođe, moraju.˝

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji sa drugim nadležnim institucijama u sistemu sigurnosti hrane u našoj zemlji svakodnevno radi na zaštiti zdravlja i interesa potrošača kroz niz sistemskih mjera koje omogućavaju osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane. To podrazumijeva izradu pravnih propisa utemeljenih na standardima Evropske unije, jačanje kapaciteta nadležnih institucija, inspekcija, laboratorija i subjekata u poslovanju sa hranom, te kontinuiranu saradnju i razmjenu iskustva i informacija sa referentnim međunarodnim organizacijama kao što su EFSA, FAO, WHO.

Pored toga, Agencija kao nacionalna kontakt tačka Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF), u saradnji sa nadležnim inspekcijskim organima, preduzima mjere povlačenja i opoziva zdravstveno neispravne hrane sa tržišta Bosne i Hercegovine u slučajevima kada dobije obavijest o riziku za ljudsko zdravlje uzrokovanom hranom.

U saradnji sa nadležnim inspekcijskim organima ovih dana je uspješno završen Program kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog porijekla u Bosni i Hercegovini za 2016. godinu u okviru kojeg su uzorci 10 vrsta voća i povrća na tržištu Bosne i Hercegovine analizirani na prisustvo 190 aktivnih tvari, a sve to kako bi se provjerilo da li je nivo ostataka pesticida u proizvodima biljnog porijekla na tržištu Bosne i Hercegovine u skladu sa važećim propisima, te preduzele odgovarajuće mjere u cilju zaštite zdravlja potrošača.

Svim potrošačima u Bosni i Hercegovini ovim putem čestitamo Svjetski dan hrane, te im preporučujemo da se pri pripremi, rukovanju i čuvanju hrane pridržavaju preporuka nadležnih institucija, a subjekte u poslovanju sa hranom podsjećamo na njihovu zakonsku odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane.

Direktor Agencije na 30. zasjedanju CCEURO

ponedjeljak, 10 Oktobar 2016 12:03

Mr.sci Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, učestvovao je na 30. zasjedanju Koordinacionog odbora FAO/WHO za Evropu (CCEURO), koje je održano u periodu od 3.-7. oktobra 2016. godine u Astani, Kazahstan.

Antimikrobna rezistencija iz perspektive sigurnosti hrane bila je jedna od ključnih tema zasjedanja CCEURO, te je ovom prilikom konstatirano da je borba protiv antimikrobne rezistencije jedan od prioriteta u Evropi. Zemlje članice CCEURO iskazale su opredjeljenje za saradnju sa članicama Codexa i drugih međunarodnih organizacija u suzbijanju ove globalne prijetnje po zdravlje ljudi. Radna grupa za antimikrobnu rezistenciju će stoga podržati jačanje mjera koje se trenutno provode u suzbijanju antimikrobne rezistencije kroz unaprjeđenje zakonodavnog okvira u skladu sa najnovijim naučnim i tehnološkim dostignućima.

Nakon rasprave o stanju sigurnosti i kvalitete hrane u regionu, zaključeno je da se hemijski kontaminanti poput endokrinih disruptora i morskih biotoksina uslijed klimatskih promjena pojavljuju u područjima u kojima ih ranije nije bilo, što izaziva određenu zabrinutost. Takođe je zaključeno da porast online prodaje hrane uzrokuje određene izazove za kontrolu hrane, te da je zbog kontinuiranog razvoja novih tehnologija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru veoma važno procijeniti rizike i korist koje donosi upotreba nove tehnologije u prehrambenim sistemima.

Na 30. zasjedanju CCEURO takođe je razmatrana realizacija Strateškog plana Codexa 2014.-2019, te pripremne aktivnosti za izradu nove strategije za period 2020 – 2025. godina.

S ciljem jačanja kapaciteta nadležnih institucija i subjekata u poslovanju sa hranom u Bosni i Hercegovini za implementaciju propisa o pružanju obavijesti potrošačima o hrani koje je na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine donijelo Vijeće ministara BiH, uz podršku Generalnog direktorata Evropske komisije za proširenje, posredstvom instrumenta TAIEX, u periodu od 3. do 6. oktobra u Mostaru je održana ekspertska misija i radionica na temu „Obaveze subjekata u poslovanju sa hranom u informisanju potrošača za svježe, rashlađeno i smrznuto meso“.

Nakon trodnevne ekspertske misije na kojoj su razmatrane obaveze subjekata u poslovanju sa hranom shodno Pravilniku o pružanju informacija potrošačima o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 68/13) kojim je u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine preuzeta Uredba (EC) 1169/2011, na radionici održanoj 6.10.2016. godine kroz prezentacije eksperata obrađene su sljedeće tematske cjeline:

  • Uvod u zakonodavstvo EU o pružanju informacija potrošačima o hrani (Uredba (EC) 1169/2011),
  • Uvod u zakonodavstvo EU o pružanju informacija potrošačima za svježe, rashlađeno i smrznuto meso,
  • Obavezne i dobrovoljne informacije za svježe, rashlađeno i smrznuto meso,
  • Navođenje hranjive vrijednosti,
  • Izazovi prehrambene industrije – specifični primjeri – rješavanje trenutnih i potencijalnih problema,
  • Procedure i smjernice za informisanje potrošača za svježe, rashlađeno i smrznuto meso.

U okviru ekspertske misije i radionice službenici nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine u sistemu sigurnosti hrane, te predstavnici subjekata u poslovanju sa hranom, razmijenili su iskustva o obavezama informisanja potrošača u dijelu koji se odnosi na svježe, rashlađeno i smrznuto meso sa ekspertima iz Njemačke, Italije, Grčke i Slovenije, te razjasnili određene nedoumice s kojima se suočavaju u pogledu implementacije Pravilnika o pružanju informacija potrošačima o hrani.

 

*Prezentacije sa radionice možete preuzeti ovdje.

Kalendar saopćenja

« Maj 2018 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

prijava korupcije

 izvoz RF lat

propisi

OO OGP OTU

bez GMO bs

obr lat

priznate vode

konsultacije

GMO registar

baza exp l

Adresa:
Kneza Višeslava bb,
88 000 Mostar, 
Bosna i Hercegovina
Telefon:
Fax:
e-mail:
+387 36 336 950
+387 36 336 990
agencija@fsa.gov.ba