nedjelja, 27. Maj 2018.

Oko 98% uzoraka hrane analiziranih u okviru Programa kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog porijekla u Bosni i Hercegovini za 2017. godinu ne sadrži ostatke pesticida ili ih sadrži u tragovima koji su u dozvoljenim granicama.

Procjenom rizika utvrđeno je da je malo vjerovatno da dugotrajna i kratkotrajna izloženost utvrđenim koncentracijama pesticida predstavlja rizik za javno zdravlje te se rizik od izloženosti potrošača ostacima pesticida putem ispitivanih proizvoda može smatrati niskim.

U okviru Programa kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog porijekla u Bosni i Hercegovini koji je proveden u tri faze tokom 2017. godine uzeto je 105 uzoraka voća, 70 uzoraka povrća i 20 uzoraka ostalih kategorija hrane (voćne kaše za djecu na bazi povrća, pšenica u zrnu/brašno pšenično i kultivirane gljive). Obuhvaćeno je ukupno 20 vrsta proizvoda među kojima su i pet ključnih izvoznih proizvoda biljnog porijekla iz Bosne i Hercegovine (kruška, jabuka, šljiva, kornišon, malina).

Od ukupno 195 analiziranih uzoraka, četiri su sadržavala ostatke pesticida u koncentraciji iznad propisane maksimalno dozvoljene količine (Maximum Residue level, MRL), što ukupno čini 2,05%, a radi se o dva uzorka uvoznog stonog grožđa, te po jednom uzorku domaćih kultivisanih gljiva i domaće šljive.

Kada je u pitanju porijeklo uzoraka, 109 ili 56% analiziranih uzoraka je porijeklom iz Bosne i Hercegovine, dok je 86 ili 44% analiziranih uzoraka iz uvoza.

Ne računajući uzorke koji su sadržavali ostatke pesticida u koncentraciji iznad propisane MRL vrijednosti, kod 60 uzoraka su pronađeni ostaci ispod MRL vrijednosti (u dozvoljenim granicama), a kod 131 uzorka nisu utvrđeni ostaci pesticida.

MRL ne predstavlja sigurnosnu granicu iznad koje je hrana opasna po zdravlje potrošača, jer su MRL vrijednosti postavljene višestruko niže od stvarnih koncentracija pesticida opasnih po zdravlje potrošača (sigurnosni faktori iznose najčešće 1:100). Ipak, svako prekoračenje MRL vrijednosti ukazuje na potrebu:

  • procjene rizika za potrošače tog proizvoda,
  • upozorenja proizvođaču da primjenjuje pesticid u skladu sa dobrom poljoprivrednom praksom, odnosno uputstvima za primjenu pesticida,
  • preporuke inspekcijskim službama da pojačaju kontrolu uzoraka proizvoda kod kojih je analizom utvrđeno prekoračenje MRL kao i proizvođača koji tim proizvodima snabdijevaju tržište.

Sve ove mjere su blagovremeno preduzete, a Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na 129. sjednici održanoj 11. januara 2018. godine usvojilo Izvještaj o provedenom Programu kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog porijekla u Bosni i Hercegovini za 2017. godinu.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na 129. sjednici održanoj 11. januara 2018. godine usvojilo Program rada Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine za 2018. godinu.

Program rada Agencije za 2018. godinu koncipiran je kao nastavak aktivnosti iz prethodnog perioda sa ciljem osiguranja visokog nivoa zaštite zdravlja i interesa potrošača u Bosni i Hercegovini, te omogućavanja nesmetanog funkcionisanja trgovine hranom.

Kako bi se unaprijedio sistem sigurnosti hrane, što je Programom rada definirano kao specifični cilj Agencije, u ovoj godini će, između ostalog, biti nastavljene aktivnosti Agencije na procjeni rizika u oblasti sigurnosti hrane, koordiniranju izrade propisa usaglašenih sa legislativom EU kako bi se zaštitilo zdravlje i interesi potrošača i osigurao izvoz hrane i hrane za životinje te aktivnosti na implementaciji propisa iz oblasti sigurnosti hrane.

DM drogerie markt d.o.o., Lužansko polje 40b, Ilidža, obavijestio je 9. januara 2018. godine Agenciju za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine da je iz prodaje povučen proizvod „Babylove eko kašica jagoda i malina s jabukom 190g, za djecu stariju od 4 mjeseca sa rokom trajanja 05.07.2019. godine“. Kao razlog za povlačenje proizvoda sa tržišta navedeni su ostaci sredstva za čišćenje koje sadrži hlor pronađeni u jednoj staklenci proizvoda.

Sve raspoložive informacije Agencija je po hitnoj proceduri dostavila na dalje postupanje inspekcijskim organima nadležnim za provođenje službenih kontrola koja su odgovorna za nadzor i potvrđivanje da su svi zahtjevi propisani propisima o hrani ispunjeni od strane subjekata u poslovanju sa hranom u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije.

Ako subjekt u poslovanju sa hranom zna ili opravdano sumnja da hrana koju je uvezao, proizveo, preradio, stavio na tržište ili distribuisao, ne udovoljava zahtjevima zdravstvene ispravnosti, dužan je, prema odredbama Zakona o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04), odmah spriječiti stavljanje hrane na tržište, odnosno u slučajevima kada proizvod nije više pod njegovom neposrednom kontrolom o tome odmah obavijestiti nadležne organe. Ako je hrana već stigla do potrošača, subjekt u poslovanju sa hranom mora efikasno i tačno obavijestiti potrošače o razlozima za njezino povlačenje, i ako je potrebno, od potrošača tražiti povrat hrane kojom su već snabdjeveni, kada ostale mjere nisu dovoljne za postizanje visokog nivoa zaštite zdravlja.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF) obaviještena da je u Bosnu i Hercegovinu isporučen topljivi sir proizvođača Pomurske mlekarne d.d., Industrijska ulica 10, 10000 Murska Sobota, Slovenija koji sadrži nedeklarisani konzervans lizozim (E 1105) koji se proizvodi iz bjelanca jajeta te može izazvati alergijske reakcije ili intolerancije kod osoba alergičnih na jaja. Radi se o sljedeća dva proizvoda:

1. Naziv proizvoda: Weekend cheese

   Naziv brenda: Pomurske mlekarne

   Pakovanje: u obliku kobasice ili rezano na komade

   Temperatura: Rashlađeno

   Težina: 2.0 kg

 

2. Naziv proizvoda: Prleski sir

   Naziv brenda: Pomurske mlekarne

   Pakovanje: u obliku kobasice od 1 kg ili 240 gr

   Temperatura: Rashlađeno

   Težina: 1.0 kg

Obavijest se odnosi na sve lotove navedenih proizvoda s valjanim rokom upotrebe.

Proizvodi nisu u skladu sa odredbama Zakona o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04) i Pravilnika o pružanju obavijesti potrošačima o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 68/13) kojim je obavezno navođenje na deklaraciji svakog sastojka ili pomoćnog tehnološkog sredstva u proizvodnji koje može izazvati alergijske reakcije ili intolerancije, a koje se koristi u proizvodnji ili preradi hrane i prisutno je u gotovom proizvodu, čak i u promijenjenom obliku.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je sve raspoložive informacije dostavila na dalje postupanje nadležnim inspekcijskim organima u Bosni i Hercegovini sa zahtjevom da sprovedu inspekcijski nadzor, utvrde sljedivost te dostave povratne informacije.

Prema povratnim informacijama Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske i Federalne uprave za inspekcijske poslove Federacije BiH dostavljenim Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, keks porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji je odbijen sa granice Republike Hrvatske zbog identificiranog prekoračenja indikativnog limita za akrilamid nije stavljen na tržište Bosne i Hercegovine.

Ukupna količina proizvoda koji su odbijeni sa granice Republike Hrvatske zbog utvrđenog prisustva akrilamida, a za čije je utvrđivanje sljedivosti bila nadležna inspekcija za hranu Republike Srpske, neškodljivo je uništena u prisustvu nadležnog inspektora za hranu.

Kada je riječ o proizvodima čiju je sljedivost, na zahtjev i preporuku Agencije, utvrđivala Federalna uprava za inspekcijske poslove, ukupna količina ovih proizvoda je u skladištu subjekta u poslovanju sa hranom, odnosno nije dostupna na tržištu krajnjim potrošačima, te će biti neškodljivo uništena.

U vrijeme odbijanja sa granice, u Hrvatskoj, kao ni u Bosni i Hercegovini, zakonodavstvom nisu bile propisane maksimalno dozvoljene količine akrilamida u ovim proizvodima te su se nadležni organi Hrvatske pozvali na Preporuku Komisije o ispitivanju nivoa akrilamida u hrani (2013/647/EU) kojom su utvrđene indikativne vrijednosti akrilamida koje ne čine sigurnosni prag nego upućuju na potrebu za ispitivanjem.

U skladu sa ovom Preporukom, države članice EU trebaju uz aktivno učešće subjekata u poslovanju sa hranom provesti dodatna ispitivanja metoda proizvodnje i prerade kojima se služe proizvođači hrane u slučajevima kada nivo akrilamida u hrani, ispitan tokom praćenja provedenog u skladu sa Preporukom 2010/307/EU, prelazi indikativnu vrijednost za akrilamid utvrđenu za određenu kategoriju hrane.

Podsjećamo, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine primila je posredstvom Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF) četiri obavijesti o odbijanju keksa porijeklom iz Bosne i Hercegovine sa granice Republike Hrvatske zbog identificiranog prekoračenja indikativnog limita za akrilamid u keksima. Sve informacije Agencija je po hitnoj proceduri dostavila na dalje postupanje nadležnim inspekcijskim organima entiteta i Brčko distrikta BiH i zatražila da se provede kontrola kod proizvođača/izvoznika, utvrdi sljedivost proizvoda te dostave rezultati inspekcijske kontrole.

Agencija je, takođe, pripremila i dostavila nadležnim inspekcijskim organima odgovarajuće preporuke za postupanje i procjenu rizika, te u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine organizovala sastanak na kojem je dala preporuke subjektima u poslovanju sa hranom koji se bave proizvodnjom konditorskih proizvoda i proizvoda pekarstva sa ciljem smanjivanja akrilamida u hrani na najmanju moguću mjeru.

 

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je, u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, 1. decembra 2017. godine u Sarajevu održala sastanak sa predstavnicima subjekata u poslovanju sa hranom koji se bave proizvodnjom konditorskih proizvoda i proizvoda pekarstva u Bosni i Hercegovini na koji su pozvani i predstavnici nadležnih inspekcijskih organa entiteta i Brčko distrikta BiH.

Cilj sastanka bio je informisanje subjekata u poslovanju sa hranom sa trenutnim stanjem u pogledu utvrđenog prisustva akrilamida u keksu porijeklom iz Bosne i Hercegovine te davanje preporuka za smanjenje prisustva akrilamida u ovim proizvodima na najmanju moguću mjeru.

Učesnici sastanka usaglasili su se, između ostalog, da Agencija za sigurnost hrane BiH, u saradnji sa nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta BiH pokrene proceduru izrade pravilnika kojim bi se u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine preuzela Uredba Komisije (EU) 2017/2158 оd 20. novembra 2017. o uspostavi mjera za ublažavanje efekata i nivoa referentnih vrijednosti radi smanjenja prisustva akrilamida u hrani koja će se na području EU primjenjivati od 11. aprila 2018. godine.

akrilamid 2

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je u posljednjih mjesec dana posredstvom EU RASFF-a primila više obavijesti o odbijanju keksa porijeklom iz Bosne i Hercegovine sa granice Republike Hrvatske zbog identificiranog prekoračenja indikativnog limita za akrilamid u keksima. U vrijeme odbijanja s granice u Bosni i Hercegovini, kao ni u Hrvatskoj, zakonodavstvom nisu bile propisane maksimalno dozvoljene količine akrilamida u ovim proizvodima te su se nadležni organi Hrvatske pozivali na Preporuku Komisije o ispitivanju nivoa akrilamida u hrani (2013/647/EU).

U skladu sa važećim propisima i procedurama, Agencija je sve raspoložive informacije o akrilamidu u navedenim proizvodima dostavila na dalje postupanje nadležnim inspekcijskim organima entiteta i Brčko distrikta BiH od kojih je zatraženo da provedu kontrolu kod proizvođača te utvrde sljedivost proizvoda.

U ljudskoj ishrani akrilamid je prisutan od trenutka kada se počela koristiti termička obrada hrane. Međutim, tek 2002. godine, grupa švedskih naučnika je otkrila njegovu prisutnost u hrani.

Većina studija je potvrdila da glavnina akrilamida u hrani nastaje Maillardovom reakcijom koja se odvija između karbonila (reduciranih šećera, najčešće glukoze) i aminokiseline asparagin za vrijeme određenih termičkih obrada hrane (prženje, pečenje) i to na temperaturama iznad 120°C (Vasić – Rački i sar., 2010). Povoljni uslovi su, dakle, visoka temperatura i niska vlažnost, a reakcija se primarno odvija na površini zagrijavane namirnice. Dakle može se reći da što je pržena namirnica tamnije boje (zagoreni tost, tamniji čips), veća je koncentracija akrilamida (Bala, 2012). Važno je istaknuti da je akrilamid prirodni nusprodukt prethodno navedenih reakcija pri visokim temperaturama. Dakle, njegova prisutnost u hrani nije rezultat kontaminacije iz okoline.

 Naučni odbor za kontaminante u prehrambenom lancu (CONTAM) Evropske agencije za sigurnost hrane donio je 2015. godine mišljenje o akrilamidu u hrani. EFSA je na osnovu studija na životinjama potvrdila zaključke prethodnih procjena prema kojima prisustvo akrilamida u hrani može povećati rizik od razvoja raka kod potrošača u svim dobnim grupama.

Akrilamid u hrani – rizici i preporuke

utorak, 28 Novembar 2017 14:24

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine organizuje sastanak na temu „Akrilamid u hrani – rizici i preporuke“ koji će biti održan u petak, 1. decembra 2017. godine u Sarajevu. Povod sastanku su EU RASFF obavijesti o odbijanju keksa porijeklom iz Bosne i Hercegovine sa granice Republike Hrvatske zbog identificiranog prekoračenja indikativnog limita za akrilamid u keksima. Sastanak je namijenjen subjektima u poslovanju sa hranom koji se bave proizvodnjom konditorskih proizvoda i proizvoda pekarstva, a pozvani su i predstavnici nadležnih organa Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta BiH.

Predstavnici Agencije će na sastanku predstaviti relevantne informacije o opasnosti po zdravlje potrošača uslijed izloženosti akrilamidu i potencijalnim rizicima, Preporuku Komisije 2013/647/EU za ispitivanje nivoa akrilamida u hrani, te Uredbu Komisije (EU) 2017/2158 оd 20. novembra 2017. o uspostavi mjera za ublažavanje efekata i nivoa referentnih vrijednosti radi smanjenja prisustva akrilamida u hrani.

Takođe će biti predstavljen dokument „Kod postupanja za smanjivanje nivoa akrilamida u hrani, koji je donijela Komisija Codex Alimentarius - CAC/RCP 67-2009.

Akrilamid je organski spoj male molekulske mase i visoke topivosti u vodi koji nastaje iz tvari asparagin i šećera koji su prirodno prisutni u određenoj hrani pri njezinoj pripremi na temperaturama koje su u principu više od 120 °C i uz mali udio vlage. Taj spoj uglavnom nastaje u pečenoj ili prženoj hrani bogatoj ugljikohidratima koja u sirovom stanju sadržava njegove prekursore, kao što su žitarice, krumpir i zrna kafe. Naučni odbor za kontaminante u prehrambenom lancu (CONTAM) Evropske agencije za sigurnost hrane donio je 2015. godine mišljenje o akrilamidu u hrani. EFSA je na osnovu studija na životinjama potvrdila zaključke prethodnih procjena prema kojima prisustvo akrilamida u hrani može povećati rizik od razvoja raka kod potrošača u svim dobnim grupama.

Na osnovu sadašnjih razina izloženosti akrilamidu putem hrane utvrđenih na nivou EU mogući štetni učinci akrilamida na nervni sistem, prenatalni i postnatalni razvoj i muško reproduktivno zdravlje nisu se smatrali zabrinjavajućim. Sadašnji nivoi izloženosti akrilamidu svih dobnih grupa putem hrane zabrinjavajući su zbog njegovih kancerogenih učinaka.

Nivoi akrilamida mogu se smanjiti pristupom u kojem se ublažavaju efekti, kao što je implementacija dobre higijenske prakse i primjena postupaka koji se zasnivaju na principima analize opasnosti i kritičnih kontrolnih tačaka (HACCP).

U organizaciji Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, uz tehničku podršku Evropske komisije, u Mostaru je od 20.-24. novembra 2017. godine održana TAIEX ekspertska misija o implementaciji higijenskog paketa.

Na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine i Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara BiH je 2012. godine donijelo tzv. „higijenski paket“, koji obuhvaća skup propisa koji se odnose na opće higijenske mjere za hranu, mjere u higijeni hrane životinjskog porijekla, postupke službenih kontrola te uslove zdravlja životinja za proizvodnju hrane koja je namijenjena za ishranu ljudi.

Bosna i Hercegovina je trenutno u fazi implementacije higijenskog paketa koji, između ostalog, podrazumijeva uspostavljanje sistema službenih kontrola hrane i hrane za životinje u skladu sa standardima EU.

Predstavnici Agencije za sigurnost hrane BiH, Ureda za veterinarstvo BiH, te nadležnih entitetskih, kantonalnih i inspekcijskih organa Brčko distrikta BiH su od strane eksperata iz Španije i Austrije upoznati sa najboljim praksama zemalja EU vezanim za pravila službenih kontrola (pristup zasnovan na riziku), uspostavljanju i implementaciji višegodišnjih kontrolnih planova, zahtjevima EU za HACCP i fleksibilnosti za male proizvođače te o drugim ključnim segmentima implementacije higijenskog paketa.

taiex2

 

taiex3

 

Dnevni red i osnovne informacije o ekspertskoj misiji dostupni su na linku.

Saopćenje za javnost Vijeća za GMO

ponedjeljak, 13 Novembar 2017 12:04

U skladu sa članom 56. stav (1), tačka h) Zakona o genetički modificiranim organizmima („Službeni glasnik BiH”, broj 23/09) (u daljem tekstu: Zakon o GMO), članom 2. Poslovnika o radu Vijeća za genetički modificirane organizme od 15.09.2015. godine, nakon razmatranja aktuelnih dešavanja u vezi sa izvještavanjem javnosti o stanju i razvoju u području upotrebe genetske tehnologije i upotrebe GMO-a u Bosni i Hercegovini, Vijeće za genetički modificirane organizme (u daljem tekstu: Vijeće za GMO) daje sljedeće:

Saopćenje za javnost

 

Vijeće za GMO je na XXVIII sjednici održanoj 09. novembra 2017. godine u Mostaru, uz prisustvo predstavnika Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, razmatralo trenutno stanje u području upotrebe GMO-a u hrani za životinje na tržištu Bosne i Hercegovine, imajući u vidu i povećan interes šire javnosti o ovoj temi.

U vezi sa tim, aktuelno stanje u Bosni i Hercegovini je sljedeće:

  1. Nijedan genetički modificirani usjev nema Rješenje o odobrenju za uzgoj na teritoriji Bosne i Hercegovine.
  2. Takođe, nijedan genetički modificirani organizam nema Rješenje o odobrenju za upotrebu u hrani za ishranu ljudi na tržištu Bosne i Hercegovine. To znači da se na tržište Bosne i Hercegovine trenutno ne može stavljati hrana namijenjena za ishranu ljudi koja se sastoji, sadrži ili vodi porijeklo od GMO-a.
  3. Kada je riječ o hrani za životinje, na osnovu Zakona o genetički modificiranim organizmima („Službeni glasnik BiH“, broj: 23/09), do juna 2015. godine nije bilo GMO, zbog čega su polјoprivredni proizvođači bili dovedeni u situaciju da ne mogu uvesti sojinu sačmu, kao jednu od glavnih komponenata stočne hrane. U cilјu rješavanja navedenih problema, do sada je izdato odobrenje samo za jednu sortu soje MON-Ø4Ø32-6 (od ukupno 15 registrovanih u EU), u skladu sa Registrom odobrenih genetički modificiranih organizama Evropske unije (EU Register of authorised GMO's), a koja će se koristiti isklјučivo kao hrana za životinje. Na ovaj način, subjekti koji se bave proizvodnjom stočne hrane, mogu da uvoze sojinu sačmu, te je na taj način, naročito proizvođačima u oblasti živinarstva, omogućeno da pod istim uslovima vrše proizvodnju stočne hrane kao i u zemlјama u okruženju i EU. Navedena genetička modifikacija odobrena je za stavljanje na tržište EU prvi put 1996. godine u skladu sa Direktivom 90/220/EEC, a nakon stupanja na snagu Uredbe (EC) 1829/2003 ponovo je podvrgnuta procesu procjene rizika i 2012. godine odobreno je stavljanje na tržište zemalja EU hrane i hrane za životinje koja sadrži, sastoji se ili potječe od GM soje MON-Ø4Ø32-6, te ostalih proizvoda koji sadrže ili se sastoje od GM soje MON-Ø4Ø32-6, a koji se koriste u iste svrhe, sa izuzetkom kultivacije.

Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je u svom naučnom mišljenju od 01. decembra 2010. godine (EFSA Journal 2010; 8 (12): 1908) zaključila da je navedena genetička modifikacija „u pogledu potencijalnih efekata na zdravlje ljudi i životinja te na okoliš jednako sigurna kao i njezin konvencionalni pandan“.

U Evropskoj uniji odobreno je stavljanje na tržište za ukupno 15 GM sorti soje. Prema izvještaju Evropske komisije od 22. aprila 2015. godine nivo samodostatnosti proizvodnje soje na području EU iznosi oko 4% zbog čega EU 96% svojih potreba za sojom nadopunjava uvozom, od čega je oko 90% genetički modificirana soja, koja se uvozi uglavnom iz zemalja Južne i Sjeverne Amerike. Tokom 2016. godine GM soja se uzgajala na 91 milion hektara od ukupno 117 miliona hektara na kojima se soja gaji u svijetu, što znači da je tokom 2016. godine 78% ukupne svjetske proizvodnje činila GM soja. Prema Clive (2017) GM bilјke su tokom 2016. godine uzgajane na površini od 185,1 milion hektara, pri čemu je broj država u svijetu u kojima su se uzgajale GM bilјke iznosio 26, od toga su 4 zemlјe članice EU (Španija, Portugal, Češka i Slovačka u kojima se uzgajao jedan hibrid GM kukuruza).

Svi subjekti u BiH, kao i u EU s kojom BiH ima obavezu usklađivanja zakonodavstva na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji na tržište stavlјaju proizvode namjenjene za ishranu životinja koji sadrže ili se sastoje od GMO-a dužni su ih označiti kao proizvode koji sadrže komponente genetički modificiranih organizama. Obaveza označavanja ne primjenjuje se na proizvode koji sadrže tragove odobrenih GMO-a ili se od njih sastoje ili su od njih proizvedeni, u omjeru koji ne prelazi 0,9 % za svaku od prehrambenih komponenti ili za hranu koja se sastoji od jednog sastojka. Subjekt u poslovanju sa hranom za životinje kojem je izdano Rješenje o stavljanju na tržište genetički modificirane soje (MON-Ø4Ø32-6) dužan je osigurati da:

  • na oznaci na zapakovanom proizvodu piše: "Ovaj proizvod sadrži genetički modificiranu soju (MON-Ø4Ø32-6)";
  • se na nezapakovani proizvod ponuđen krajnjem potrošaču stavi oznaka: "Ovaj proizvod sadrži genetički modificiranu soju (MON-Ø4Ø32-6)" na proizvod ili neposredno uz proizvod, kao i na prateću dokumentaciju (fakturu).

Kada govorimo o proizvodima životinjskog porijekla (mlijeko, meso, jaja...), dobijenih od životinja koje su hranjene hranom koja se sastoji ili potiče od GMO, s obzirom da ne postoji laboratorijska analiza kojom je moguće utvrditi prisustvo GM u istim, ne postoji obaveza označavanja istih.

S tim u vezi, kako bi odgovorile na potrebe i želјe potrošača za jasnom informacijom o proizvodu, odgovorne institucije u BiH (Agencija za sigurnost hrane BiH i nadležna entitetska ministarstva) preduzele su aktivnosti na donošenju i implementaciji smjernica za označavanje hrane „bez GMO“. Donošenjem ovih smjernica (Smjernice za označavanje i kontrolu „bez GMO“ prehrambenih proizvoda u BiH i Smjernice za utvrđivanje procesa proizvodnje i obilјežavanje hrane proizvedene bez GMO), osigurana je slјedivost, transparentnost i kontrola proizvodnih procesa, te zaštita interesa proizvođača, odnosno utvrđena su pravila za proizvodnju bez GMO-a za sve faze u lancu ishrane, kao i za korištenje termina kada je riječ o proizvodnji bez GMO-a za potrebe obilјežavanja, prezentovanja i oglašavanja.

 

Vijeće za genetički modificirane organizme BiH

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je, putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF), 31. oktobra 2017. godine obaviještena da je u Bosnu i Hercegovinu isporučen proizvod „Amaizin slatka organska šalša“. Proizvod nije u skladu sa odredbama člana 4. Pravilnika o sastavu i označavanju hrane pogodne za osobe netolerantne na gluten (“Službeni glasnik BiH”, broj 105/12).

PODACI O PROIZVODU:

Naziv proizvoda: Amaizin Salsa sweet organic / Amaizin slatka organska šalša

Kategorija proizvoda: supe, bujoni, sosovi i začini

Pakovanje: staklenka

Težina: 260 grama

Oznaka „Najbolje upotrijebiti do“: 31.12.2020.

Neusklađeni lotovi navedeni u EU RASFF obavijesti: 6x260g; LT171428, E174987;

Neusklađeni lot naveden u distribucijskoj listi za BiH: LT171285

Proizvođač: Machandel B.V., Turfsteker 6, 8433 HT Haulerwijk, Holandija

Isporučilac robe iz Holandije: Do It B.V., Hermesweg 7, 3771 ND Barneweld, Holandija

Uvoznik u BiH: ECON d.o.o., Esada Midžića 27, 71000 Sarajevo

Utvrđena opasnost: nedeklasirani gluten

Rizik: ozbiljan

Utjecaj: na ljudsko zdravlje

Analitički rezultat: 31 mg/kg – ppm; 71 ± 25 mg/kg – ppm

Maksimalni dozvoljeni nivo: 20 mg/kg - ppm

U analitičkom izvještaju laboratorije iz Holandije navedena je i neusklađenost lota L17220.001751M/1A.

U cilju poduzimanja mjera zaštite zdravlja i interesa potrošača, Agencija je svu raspoloživu dokumentaciju dostavila na dalje postupanje nadležnim inspekcijskim organima u Bosni i Hercegovini od kojih je zatražena i povratna informacija o rezultatima inspekcijske kontrole.

 

Kalendar saopćenja

« Maj 2018 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

prijava korupcije

 izvoz RF lat

propisi

OO OGP OTU

bez GMO bs

obr lat

priznate vode

konsultacije

GMO registar

baza exp l

Adresa:
Kneza Višeslava bb,
88 000 Mostar, 
Bosna i Hercegovina
Telefon:
Fax:
e-mail:
+387 36 336 950
+387 36 336 990
agencija@fsa.gov.ba