TRIHINELOZA – KAKO SPRIJEČITI OVO PARAZITNO OBOLJENJE
Šta je trihineloza
Trihineloza je parazitarna bolest od koje obolijevaju sisavci, pa tako i čovjek.Bolest ne uzrokuje bakterija ili virus već crvoliki parazit Trichinella spiralis. Kao ličinka parazit živi unutar mišićnih ćelija, a kao odrasli oblik u crijevu. Za razliku od ostalih parazita u crijevu svinja, trihinela je sklupčana unutar mišićne ćelije i zbog toga potpuno nevidljiva golim okom. Parazit se može uočiti samo pregledom mesa trihineloskopom ili mikroskopom.
Kako i zašto čovjek oboli?
Ličinka se nalazi u mišićima divljih (svinja, medvjed, jazavac, pacov, miš) i domaćih (svinja, pas, mačka) životinja. U prirodi ličinka kruži u lancu ishrane „štakor – svinja – čovjek“. Svinja se zarazi kada pojede zaraženog štakora, a čovjek kada pojede nedovoljno kuhano ili pečeno meso ili proizvode od mesa sušenih na dimu, životinja zaraženih ličinkama trihinele.
Bolest, simptomi, šta činiti?
Ovisno o zdravstvenom stanju i količini unijetog mesa, bolest nastupa 2-7 dana nakon konzumacije. Prvi znakovi su proljev, povišena temperatura, slabost, a tek kasnije otekline kapaka i lica, krvarenje pod noktima, osip i snažni bolovi u mišićima. Ukoliko se pojave ovakvi znaci hitno se obratite liječniku koji će poduzeti sve potrebne mjere kako bi se pristupilo liječenju. Sačuvati svu količinu “zaraženog” mesa, te zatražiti uslugu pregleda mesa kako bi se potvrdila prisutnost parazita.
Posljedice i liječenje?
Ova načelno teška bolest u većini slučajeva uspješno se liječi, iako ne treba zanemariti moguće srčane smetnje uzrokovane prolaskom parazita kroz srce. Ne postoji adekvatno liječenje u trenutku kada ličinke prodru u mišiće. Učestalim čišćenjem nastoji se izbaciti parazite iz crijeva. U crijevnoj fazi bolesti primjenjuju se antiparazitarni lijekovi. Analgetici mogu ublažiti mišićnu bol. Kortikosteroidi se daju životno ugroženim, npr. bolesnicima s miokarditisom, mada je dosta korisno udružiti ga i sa gore navedenim antiparazitskim lijekovima radi mogućih nuspojava alergijskog karaktera. Osim toga kortizonski lijekovi mogu znatno ublažiti simtome bolesti u akutnoj fazi (antiupalni učinak).
Najteže komplikacije dolaze od strane srca ukoliko parazit prodre u srčani mišić (izaziva miokarditis), a manifestiraju se u vidu poremećaja srčanog ritma, te manjim ili većim stepenom srčanog zatajenja. Osim toga, kao komplikacije, mogu se javiti upala pluća, mozga, bubrega te nervni poremećaji.
Prevencija !!!
Domaće životinje, uzgajane za potrebe ljudske prehrane, uglavnom se mogu smatrati sigurnima ukoliko su uzgajane u zatvorenim prostorima, no valja biti na oprezu kada se konzumira meso životinja svejeda, uzgajanih na otvorenim prostorima bez kontrolirane prehrane, te divljih životinja (mesojeda), jer često mogu biti rezervoari parazita.
Veoma je važno:
1. Pridržavati se načela sigurne prehrane što podrazumjeva konzumiranje samo prethodno pregledanog mesa.
2. Izbjegavati nabavku mesa i suhomesnatih proizvoda bez dokumentacije kojom se potvrđuje da u mesu nema parazita.
3. Ukoliko ne postoji potvrda o ispravnosti suhomesnatih proizvoda ili svježeg mesa, valja se savjetovati s veterinarskom službom, te zatražiti pregled mesa.
4. Kod pojave prvih znakova bolesti, nakon konzumiranja “sumnjivog” mesa, obratite se hitno liječniku.
Svinjetinu i meso divljih životinja treba dobro ispeći ili skuhati. Smrzavanje mesa 3 do 4 sedmice na temperaturi od -15°C će ubiti ciste parazita, iako postoje serotipovi parazita koji podnose i niske temperature.
BRUCELOZA – KAKO SPRIJEČITI OVO OBOLJENJE
Bruceloza je zarazna bolest domaćih životinja koja može preći i na ljude koji dolaze u kontakt sa zaraženim životinjama. Izazivač je bakterija iz roda Brucellae pri čemu svih njeni šest genotipova inficira različite vrste životinja, koje su uglavnom prenosioci bolesti i veoma rijetko obolijevaju. Zaraza na ljude dolazi direktnim kontaktom živom životinjom ili konzumiranjem životinjskih proizvoda (termički neobrađeni mesni i mliječni proizvodi). Bolest je nespecifična i ukoliko se ne otkrije i ne liječi na vrijeme, može dovesti do tjelesne invalidnosti.
Izvor infekcije
Od bruceloze najčešće obolijevaju goveda (B abortus), ovce i koze (B melitensis), svinje (B suis) i psi (B. canis) dok je kod ljudi najčešća infekcija sa B melitensis. Bolest se među životinjama širi tijelesnim kontaktom, udisanjem prašine u kojoj su prisutne brucele, te prilikom parenja. Brucela se u velikim količinama nalazi u životinjskim izlučevinama, u tkivu životinjskih organa za razmnožavanje i u pobačenim fetusima oboljelih ženki. Inficirane životinje mogu mjesecima i godinama izlučivati uzročnike preko mlijeka i drugih ekskreta. Najčešći izvori bolesti za ljude su kontakti sa pobačenim materijalom zaraženih životinja preko sluznica, konjunktiva i ozlijeđene kože kao i ishranom nedovoljno kuhanih mliječnih i mesnih proizvoda. Prijenos bruceloze sa čovjeka na čovjeka je veoma rijedak, a bolest se može prenijeti seksualnim putem, transplantacijom koštane srži, transfuzijom krvi i sa majke na dojenče.
Bolesti i simptomi
Osobe izložene visokom riziku zaraze brucelozom su: poljoprivrednici, stočari, radnici u klaonicama i hladnjačama, vetrinari i njihovi pomoćnici. Znaci oboljenja su visoka tjelesna temperatura koja prolazi i ponovo se vraća, bolovi u mišićima, naglo mršavljenje, glavobolja i pojačano znojenje. Nakon mjesec dana, pored visoke temperature i znojenja javlja se bolni otok velikih zglobova (koljeno, kuk, rame), bolni otok i crvenilo testisa, kašalj i probadanje u prsima. Ključ za postavljanje dijagnoze je u otkriću mogućeg dodira sa zaraženim životinjama, podatak o konzumiranju nekuhanog mlijeka i mliječnih proizvoda, konzumiranju nedovoljno termički obrađenog mesa, te rad i boravak na njivama i u prostorijama u kojima su boravile zaražene životinje.
Ukoliko je liječenje započelo na vrijeme, oboljenje ne ostavlja trajne posljedice po organizam. Nekompliciran oblik bolesti liječi se antibioticima a tretman traje 6-8 sedmica.
Prevencija
Kontrola bruceloze može se vršiti testiranjem životinja i uklanjanjem pozitivnih reaktora iz stada. Zaražena koza nakon pobačaja ili normalnog poroda još dva do tri mjeseca vaginalnim iscjetkom izlučuje uzročnika, dok je period kod ovaca kraći i obično traje 2-3 sedmice. Zbog toga je neophodno pobačeni matrijal ukloniti i spaliti, a sva mjesta koja su bila izložena zaraženim životinjama ili kontaminiranim pobačenim matrijalima neophodno je temeljito očistiti i dezinficirati.
Čišćenje pribora i opreme (veterinara, ljekara) vrši se suhom toplotom, 160-170°C najmanje 1 sat. Otopine se mogu dekontaminirati kuhanjem kroz 10 minuta. Inaktivacija uzročnika u tečnom stajnjaku uspješno se može provesti za 2 do 4 sedmice primjenom ksilena (1ml/litar) kalcium cianamida (20 kg/m3). U mnogim zemljama u kontroli infekcije izazvane sa B. melitensis uspješno se koriste žive oslabljene Rev 1 vakcine.
ZOONOZE I VETERINARSKO JAVNO ZDRAVSTVO
Mnoge bolesti i/ili infekcije koje se prenose sa životinje na čovjeka označene su kao zoonoze u skladu sa PAHO (Pan American Health Organization) publikacijom „Zarazne bolesti i zoonoze zajedničke za čovjeka i životinje“. Opisano je preko 200 zoonoza koje su poznate više stoljeća. One uključuju sve vrste uzročnika: bakterije, parazite, viruse i nekonvencionalne uzročnike.
Bakterije
Svake godine milioni ljudi oboli od zoonoza koje se prenose hranom kao što su Salmoneloza i Campylobakterioza koje uzrokuju groznicu, proljev, bolove u stomaku, slabost i mučninu. Ostale bakterijske zoonoze su: antraks, bruceloza, E. coli, leptospiroza, kuga, šigeloza i tularemija.
Paraziti
Cysticercozu / Taeniazu uzrokuje parazit koji živi u svinjama i može uzrokovati epilepsiju, glavobolju i mnoge druge simptome. Procjenjuje se da u Latinskoj Americi od 100.000 oboli 100 stanovnika od ove bolesti . Ostale parazitske zoonoze su echinococcoza / hydatidoza, toksoplazmoza i trematodoza.
Bolesti uzrokovane rikecijama
Q-groznica je bolest mnogih, različitih vrsta životinja. Glavni izvor ljudske zaraze su oboljele domaće životinje i njihovi proizvodi. Kod oboljelih se može razviti hronična bolest karakterizirana endokarditisom i hepatitisom.
Virusi
Bjesnoća je bolest karnivora i šišmiša uglavnom prenosiva i na ljude preko ugriza. Prema procjenama blizu 55.000 osoba, uglavnom djece, umire od ove bolesti u svijetu svake godine. Ostale virusne zoonoze su ptičja gripa, Crimean-Congo hemoragična groznica, ebola i Rift Valley groznica.
Nekonvencionalni uzročnici
Bovina spongiformna encefalopatija se smatra uzročnikom varijante Creutzfeldt Jakobove bolesti (vCJD), to je neurološka bolest različita od CJD, što dovodi do smrti ljudi.Ostale značajne zoonoze su bruceloza i echinococcoza/hydatidoza. Zoonoze i dalje predstavljaju značajnu prijetnju za javno zdravstvo, ali mnoge od njih su zanemarene. Javljaju kod velikog broja ljudi a posebno u zemljama u razvoju, iako se većina ovih zonoza može biti spriječiti.