Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine kontinuirano prikuplja i analizira podatke, te vrši nadzor nad kretanjem bolesti porijeklom iz hrane. Prikupljanje podataka o pojavi i kretanju oboljenja koja se prenose putem hrane imaju za cilj pružanje informacija u cilju procjene i analize rizika porijeklom iz hrane i poboljšanju sigurnosti hrane.
Iako je Agencija za sigurnost hrane BiH, u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta, nadležna za osiguranje visokog nivoa zaštite života i zdravlja ljudi kada je u pitanju sigurnost hrane, a subjekti u poslovanju s hranom odgovorni za stavljanje zdravstveno ispravne hrane na tržište, sami potrošači imaju veliku odgovornost, jer nepravilnom pripremom zdravstveno ispravne hrane može doći do kontaminacije i tako se može povećati rizik od bolesti prenosivih hranom.

PREPORUKE U LJETNJEM PERIODU

Tokom ljeta, kada je vrijeme toplije i ljudi uglavnom jedu vani jer su na putovanjima, izletima ili kampovanju, povećava se rizik od bolesti čiji je uzrok/put prenosa hrana. Za to postoje dva glavna razloga:
1)    Povećana temperatura i vlažnost zraka pogoduju bržem razmnožavanju onih bakterija koje uzrokuju ove vrste bolesti kao što su Salmonella i E. coli.
2)    Ljeto donosi povećanje aktivnosti izvan kuće, pa nam pranje i skladištenje hrane u hladnjaku nije u potpunosti dostupno. Sigurnost koju pruža kuhinja, kontrolirano kuhanje na pravoj temperaturi, pravilno hlađenje hrane i pranje pribora, obično nisu dostupni.

Hranu je važno uvijek pripremati na pravilan način koji osigurava zdravstveno ispravnu hranu!

NA ŠTA POTROŠAČI TREBAJU OBRATITI PAŽNJU U LJETNJEM PERIODU?

Hrana koja predstavlja rizik u ljetnjem periodu. Pojedine namirnice predstavljaju veći rizik za trovanje hranom pa je pri njihovom čuvanju i pripremi potreban veći oprez. Trovanje piletinom ili jajima, odnosno hranom koja je pripremljena sa ovim sastojcima (majoneza, kolači, sladoled, i dr.) je najčešće. Najvažniji način sprečavanja navedenog trovanja je dovoljna termička obrada, te izbjegavanje pripreme vrsta hrane u čijoj recepturi se jaja nedovoljno termički obrađuju. Preko jaja (unutrašnjost jaja ili površina njihove ljuske) se može prenijeti npr. Salmonella enteriditis. Meso, posebno piletina, mogu biti kontaminirani patogenim mikroorganizmima, te je veoma važna njihova pravilna termička obrada. Školjke mogu biti nositelji različitih patogenih mikroorganizama uslijed filtriranja velikih količina vode koja može biti zagađena mikroorganizmima, i ukoliko se termički dovoljno ne obrade, mogu dovesti do različitih infekcija uzrokovanih bakterijama, virusima ili parazitima.

Kupovina hrane. Prije svega kupovati hranu u objektima koji ispunjavaju uslove i koji su registrovani za obavljanje ove vrste djelatnosti. Pri kupovanju hrane treba provjeriti rok trajanja i deklaraciju. Ne kupovati proizvode u oštećenoj, napuhanoj ili napukloj ambalaži. Treba izbjegavati hranu kojoj su senzorska/organoleptička svojstva promijenjena, koja izgledaju kao da su pokvarena (pljesnivi proizvodi ili proizvodi koji su promijenili boju i izgled). Takođe, treba izbjegavati ohlađenu i smrznutu lako kvarljivu hranu koja stoji van frižidera i zamrzivača, gotovu hranu koja stoji u otkrivenim posudama na pultu.

PRAKTIČNI SAVJETI VEZANI ZA SIGURNOST HRANE U LJETNJEM PERIODU

S obzirom da su trovanja hranom češća ljeti, potrošači trebaju poštovati nekoliko jednostavnih koraka kako bi sebi osigurali sigurnu hranu u toplim ljetnjim mjesecima:

1. ČISTOĆA: redovno prati ruke, posuđe i radne površine

Važno je pridržavati se osnovnih higijenskih principa. Radi higijenske pripreme namirnica, važno je posebno paziti na adekvatno provođenje mjera i postupaka za sprečavanje širenja mikroorganizama. Ukoliko se u lancu pripreme hrane od sirovine do serviranja učini neki propust, može doći do trovanja hranom. Neoprane ruke su jedan od glavnih uzroka trovanja hranom.

Važno je:

• Održavanje mjera lične higijene. Prati ruke toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi prije nego što dođete u kontakt sa hranom (posebno nakon rukovanja sirovim mesom i piletinom), nakon korištenja toaleta, mijenjanja pelena i diranja kućnih ljubimaca, kao i više puta tokom pripreme hrane.
• Održavati čistoću svih radnih površina, pribora i posuđa koji se koriste tokom pripreme hrane. Važno je održavati i čistoću prostorije u kojoj se čuvaju i pohranjuju namirnice. Temeljito čišćenje i pranje uklanja najveći dio mikroorganizama s ruku, pribora, posuđa i površine, te sprečava širenje mikroorganizama na namirnice.
• U posebnim slučajevima, kada je potrebna i dezinfekcija važan je odabir sredstva dezinfekcije (efikasnost, neagresivnost za kožu) i precizno pridržavanje rasporeda i plana dezinfekcije.
• Oprezno odlaganje otpada i njegova redovna otprema važna je za izbjegavanje nakupljanja nametnika, poput insekata ili glodavaca, a otpad se ne smije skupljati u blizini hrane.
• Kada jedete van kuće, potražite izvor tekuće (sigurne) vode za piće ili ponesite vodu za pripremanje i čišćenje. Dobro je pripremiti i pakovanja suhih i vlažnih papirnih maramica za pranje i čišćenje ruku i radnih površina.
• Za spremanje ostataka hrane koristite isključivo čiste plastične vrećice ili čiste posude s poklopcem.
• Svježe voće i povrće se uvijek mora oprati čistom vodom.

2. ODVAJANJE KUHANE HRANE OD SIROVE: unakrsna kontaminacija

Unakrsna kontaminacija za vrijeme pripremanja, pečenja i serviranja hrane jedan je od čestih uzroka trovanja hranom.

Važno je:

• Odvojite sirovo meso, piletinu i plodove mora od ostale hrane. Čuvajte hranu u posudama kako biste izbjegli međusobni dodir sirovih i termički obrađenih namirnica.
• Upotrebljavajte posebnu opremu i pribor kao što su noževi i daske za rezanje namirnica za sirovu hranu. Operite tanjire, pribor za jelo i daske za rezanje mesa prije nego ih ponovo upotrijebite za pečenu hranu.
• Pažljivo zamotajte sirovo meso i stavite ga na dno hladnjaka kako sokovi iz mesa u prenosivom hladnjaku ne bi došli u kontakt sa drugom hranom.

3. KUHANJE: kuhati na odgovarajućim temperaturama

Stručnjaci za sigurnost hrane saglasni su s tim da je hrana sigurno kuhana kada je grijana dovoljno dugo i na dovoljno visokim temperaturama kako bi se uništile sve štetne bakterije koje mogu uzrokovati trovanje hranom.

Važno je:

• Hranu temeljito prokuhajte ili ispecite, posebno meso, piletinu, jaja i plodove mora.
• Ukoliko niste sigurni da je hrana dovoljno pečena možete koristiti termometar. Sigurne temperature pripremanja hrane su: za govedinu 710C, za ostatke hrane (podgrijavanje) 740C, za piletinu 850C. Ako temperaturu provjeravate više nego jednom, tada prije svake upotrebe termometar obavezno operite. Hrana je gotova za jelo ako su sokovi u mesu bistri, tj. nisu ružičasti. Konzumirajte hranu dok je još topla.
• Na izletu težiti da se meso ispeče do kraja. Meso pečeno na roštilju se obično prije ispeče izvana. Djelimično kuhanje hrane omogućava bakterijama da prežive i da se razmnože do te mjere da ih naknadno kuhanje više ne može uništiti.
• Bakterije se razmnožavaju kada dozvolite da se hrana hladi polako.
• Temeljito podgrijte već skuhanu hranu.

4. ČUVAJTE HRANU PRI SIGURNIM TEMPERATURAMA

Čuvanje na neodgovarajućim temperaturama jedan je od glavnih razloga za pojavu bolesti uzrokovanih trovanjem hranom. Čuvajte hranu na hladnom. Ostavljanje hrane na neprimjerenim temperaturama dovodi Vas u opasnost od bolesti prenosivih hranom.
Zavisno od vrste, hranu je potrebno čuvati na hladnom mjestu, u frižideru ili zamrzivaču.

Važno je:

• Na hladnom, prozračnom i suhom mjestu treba držati konzerviranu i suhu hranu.
• Hrana ne bi smjela stajati duže od jednog sata na temperaturi iznad 32°C bez hlađenja. Brzo spremite u hladnjak svu skuhanu ili pečenu i lako kvarljivu hranu (po mogućnosti ispod 50 C). Držite skuhanu ili pečenu hranu na toplom (iznad 600 C) prije posluživanja.
• U frižideru se mogu čuvati namirnice nekoliko dana, a za duže čuvanje koristiti zamrzivač, vodeći računa da hrana ne stoji predugo u zamrzivaču.
• Prije stavljanja namirnica u frižider ili zamrzivač, treba ohladiti prethodno kuhanu hranu. Hranu treba držati u čistim i dobro zatvorenim posudama odgovarajuće veličine.
• Ne odmrzavajte smrznutu hranu na sobnoj temperaturi, a jednom odmrznutu hranu ne vraćati ponovo u zamrzivač.
• Obavezno odvojiti sirovo meso i lako kvarljivu hranu od gotove hrane. Ne ostavljati hranu spremnu za jelo u posude u kojima se držala sirova hrana prije nego što se posude dobro operu i osuše.

Na izletu: ohlađena kvarljiva mesna jela, kuhano meso, piletina, kao i salate od krompira i tjestenine treba čuvati u odvojenim hladnjacima u kojima se nalaze kesice s ledom ili boce sa zamrznutom vodom. Dobro je imati odvojene hladnjake sa kvarljivom hranom i sa pićima iz razloga što se ovaj sa pićima vjerojatno češće otvara. Kada pakujete hranu u prenosivi hladnjak na dno uvijek stavite sirovo meso, a zatim složite hranu obrnutim redom, tako da na vrhu bude ona koju ćete prvu koristiti. Prenosivi hladnjak smjestite u najhladniji dio automobila, u sjenu i nikako na direktnu sunčevu svjetlost. Držite hladnjak zatvoren koliko god je to moguće. Održavajte temperaturu tako da promijenite led čim se počne topiti. Nakon što se smrznuti umeci ili led otope, bacite svu lako kvarljivu hranu iz prenosivog hladnjaka. Ukoliko ne nosite hladnjak na izlet ponesite voće, povrće, tvrde sireve, konzervirano ili sušeno meso, grickalice, krekere, kruh i osvježavajuća pića. Ako hranu pripremate kod kuće, a ne mislite je pojesti unutar dva sata, dobro je ohladite kod kuće prije nego pođete na izlet. Ako sumnjate da hrana možda nije ispravna, uvijek je bacite.

5. UPOTREBLJAVAJTE SIGURNU VODU I SIROVE NAMIRNICE

• Upotrebljavajte zdravstveno ispravnu vodu.
• Odaberite svježe i zdrave namirnice.
• Odaberite namirnice koje su termički obrađene, kao što je npr. pasterizirano mlijeko.
• Perite voće i povrće, osobito ako se jede sirovo.
• Ne upotrebljavajte hranu kojoj je istekao rok trajanja.